Michael Harms: "Zapadni Balkan je regija tajnih favorita"
27. septembar 2018
DW: Kako Vi procjenjujete sadašnje stanje privrednih odnosa između Njemačke i zemalja zapadnog Balkana?
Michael Harms: To je regija takosvanih skrivenih favorita. Posljednjih se godina obim trgovinske razmjene sa tim zemljama udvostručio i ti odnosi imaju vrlo dobru dinamiku. No to još nije dovoljno. Razlog je u tome da se te zemlje doduše vrlo brzo razvijaju, ali polazeći s jednog vrlo niskog nivoa. Osim toga se tu radi uglavnom o malim i fragmentiranim tržištima. Zbog toga je tu regionalna suradnja vrlo važna. No njemačke firme ne samo da trguju s tom regijom, već i investiraju. Sa šest zemalja zapadnog Balkana godišnja trgovinska razmjena iznosi oko 10 milijardi eura. Istovremeno smo Srbiji stvorili oko 40.000 novih radnih mjesta, a recimo u Makedoniji oko 20.000. Sve u svemu možemo biti zadovoljni s razvojem.
Igra li tu Srbija neku posebnu ulogu?
Srbija je posebna utoliko što je najveća zemlja u regiji, geografski ima središnju poziciju i politički igra najvažniju ulogu. Osim toga je zemlja sve značajnija i za investitore. Automobilska industrija je tu stvorila brojna nova radne mjesta, uključujući i kvalitativno vrijednija područja poput znanosti i tehnološkog razvoja. Mislim da i Srbija cijeni taj angažman. Zbog svega toga je ona za nas vrlo značajna.
Što njemačke firme očekuju od tog angažmana?
Poduzetnici uvijek očekuju ekonomsku korist, žele zaraditi novac. A to je u ovim zemljama moguće. Problem je da su tržišta u regiji mala. Zbog toga se ne isplati investirati u proizvodnju samo za to tržište. Većina proizvoda je namijenjena njemačkom, europskom ili svjetskom tržištu. Ali radnici su kvalificirani, radna snaga je relativno jeftina, postoji dobra prometna povezanost s Europom, a postoji i europska politička perspektiva. Tu je napravljen veliki napredak kada je riječ o načelima pravne države i stabilnim okvirnim uvjetima za poslovanje, mada tu još uvijek ima i problema. Osim toga postoji i duga tradicija suradnje s Njemačkom, mnogi ljudi govore njemački jezik. To su sve važne prednosti.
Kakva je pritom uloga tema poput slobode medija, ili ljudskih odnosno radničkih prava?
Firme su u načelu nepolitične. Za poduzetnike je najvažnije da imaju stabilan i pouzdan pravni okvir za poslovanje. Demokratske tekovine su međutim dio toga. Ako nemate na primjer transparentno, pouzdano i nekorumpirano pravosuđe, to utječe i na okvirne uvjete poslovanja. Zbog toga su sve firme zainteresirane za to da se poštuju i primjenjuju kriteriji Europske unije. To su kriteriji koje sve te zemlje, koje teže EU, žele poštovati, i mi to naravno podržavamo.
Što očekujete od budućnosti?
Ova regionalna privredna konferencija se i održava s posebnim težištem na pitanje, kako bi zapadni Balkan mogao izgledati 2030. godine. Mi se prije svega nadamo da će se put ka Europi nastaviti i da će te zemlje biti dio EU. Nadamo se i da će se politički stabilizirati, te da sukobi iz prošlosti neće ponovo izbiti na površinu, već da će biti razriješeni. II nadamo se da će stanovništvo tih zemalja moći živjeti u slobodi i prosperitetu. Ja sam u svakom slučaju vrlo optimističan.
Za nekoliko dana će se u Makedoniji održati referendum o promjeni imena zemlje. Ukoliko se taj spor rješi, kako će se to odraziti na privredni razvoj zemlje?
Makedonija je već i sada jedna uspješna privredna priča. Njemačka privreda je tu već puno investirala, i postoji intenzivna trgovinska razmjena. Ali pretpostavka za daljnji razvoj je da Makedonija nastavi svoj put u Europu, a taj spor oko imena je tu cijelo vrijeme velika zapreka. Mi se jako nadamo da će se taj problem riješiti. To bi oslobolilo put, i bilo bi vrlo pozitivno i za Makedoniju i za njemačku privredu.
A u kojoj mjeri spor oko Kosova negativno utječe na ekonomski razvoj tog područja?
Važno bi bilo da se dvije strane dogovore i pronađu rješenje. Jer to je problem, taj spor blokira ne samo Kosovo, već i cijelu regiju.
Razgovor je vodio Zoran Arbutina
Michael Harms je njemački ekonomski stručnjak i izvršni direktor Udruženja njemačke privrede za istočnu Europu i u toj funciji jedan od organizatora dvodnevne konferencije "Zapadni Balkan 2030. – Vizije. Želje. Realnost" koja se 26. i 27. Septembra održava u Beogradu.