Turska se opet približava EU-u

Markantan simbol ponovnog približavanja Ankare Europi je što je nakon trogodišnje pauze u Ankari ponovno zasjedala turska "Reformska akcijska skupina". Nakon toga je ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu priopćio kako je došlo do dogovora o tome da se "politički reformski proces ubrza". U narednom razdoblju Turska se želi prvenstveno baviti temama, kazao je Cavusoglu, kod kojih se može doći do rezultata. U to, prema njegovim riječima, spadaju pregovori o carinskoj uniji i uvođenje bezviznog režima. 

Cavusoglu je posebno težište stavio na carinskoj uniji tako što je zatražio da se nastave razgovori o njezinoj izgradnji. Istovremeno je obećao da će se Turska koncentrirati "na pravosuđe, temeljna ljudska prava, kao i slobode i sigurnost". Usto je, kazao je, planirana tješnja suradnja s Vijećem Europe. Ministar pravosuđa Abdülhamit Gül je dodao kako će vlada "raditi na ljudskim pravima i slobodama".

Pristupni pregovori Europske unije s Turskom su aktualno zamrznuti, između ostalog zbog toga što je Turska, prema mišljenju EU-članica, masivno prekršila državno-pravna načela u svom djelovanju protiv navodnih pristaša pokreta islamskog propovjednika Abdullaha Gülena. Vlada u Ankari taj pokret okrivljuje za pokušaj puča u srpnju 2016. godine, što Gülen odbacuje.

Beč blokira

Cavusoglu je dalje pojasnio da u pristupnim pregovorima ne računa s ponovnim pokretanjem razgovora o daljnjim tematskim blokovima, sve dok Austrija predsjeda Unijom. Vlada u Beču odbacuje pristup Turske EU. Austrija je na čelu EU do kraja ove godine. 

Već nekoliko tjedana se ne može previdjeti da se turska vlada zbog monetarne krize i raskola s SAD u svezi sa sudbinom jednog u Turskoj zatvorenog američkog svećenika ponovno želi približiti Europskoj uniji, pogotovo Njemačkoj. Krajem rujna predsjednik Erdogan dolazi u Njemačku. On je, usto, nedavno razgovarao s britanskom premijerkom Theresom May i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Macron na distanci

Macron je, međutim, u ponedjeljak isključio daljnje pregovore s Turskom o pristupu Europskoj uniji. On je diplomatima u Parizu kazao kako turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan slijedi jedan "pan-islamski projekt" koji se redovito predstavlja kao anti-europski. Macron se založio za jednu vrstu "strateškog partnerstva" s Turskom i Rusijom kako bi se te zemlje "prikačile" na Europu. Time je u jednom mahu govorio o NATO-partneru i dugogodišnjem EU-kandidatu Turskoj i o Rusiji.   

Ankara je smjesta iskazala svoje "duboko žaljenje" zbog Macronovog odbacivanja mogućnosti pristupnih pregovora Turske s Europskom unijom. Turska je nakon pokušaja puča 2016. prošla teška vremena, ali se sada vratila u normalnost te čini iskorake po pitanju reformi koje zahtijeva Europska unija, kazao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Turske Hami Aksoy. Macronove izjave su opetovano pokazale da on nije shvatio "realnost u Turskoj", dodao je Aksoy koji je ujedno istaknuo kako se njegova zemlja u političkom, zemljopisnom i povijesnom smislu ne može odvojiti od Europe. S obzirom na činjenicu da Turska pridonosi sigurnosti Europe, Macronove izjave o tome kako je Turska "anti-europska" nisu istinite, kazao je Aksoy. On je dodao kako je s uvedenim predsjedničkim sustavom demokratska i laicistička Turska postala još jača i odlučnija "kročiti u smjeru punog EU-članstva".

kle/mm (dpa, afp, ape, rtr)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android