Njemačka bi mogla biti sidro za Tursku
22. august 2018
Kancelarka Angela Merkel (CDU) odbacila je izjavu šefice SPD-a Andree Nahles koja je prošlog vikenda izjavila da bi moglo doći do situacije u kojoj Njemačka mora pružiti pomoć Turskoj. Andrea Nahles je dodala da je od presudne važnosti držati Tursku čvrsto vezanu za Zapad i dodala da bi Njemačka mogla odigrati vodeću ulogu u normalizaciji odnosa sa Turskom.
Normalizacija odnosa
Turska ne može sebi priuštiti borbu na više frontova. Sankcije SAD-a i politički spor sa Vašingtonom zbog zatočenog američkog pastora prisiljavaju Ankaru na poboljšanje odnosa sa Evropom.
Puštanje na slobodu novinarke i njemačke državljanke turskog porijekla Mesale Tolu i borca za ljudska prava Tanera Kilića signaliziraju da je Turska spremna na normalizaciju odnosa sa Njemačkom i Evropskom unijom. Međutim, to su tek bejbi-koraci. Turska vlada bi trebala napraviti ozbiljne promjene, kako na ekonomskom tako i na političkom planu, ako želi dobiti značajniju podršku Njemačke. Na primjer, potrebno je osigurati nezavisnost turske Centralne banke, dokazati da je Turska voljna da se vrati vladavini prava i napravi prostor za slobodne i nezavisne medije.
Da bi se takvi koraci mogli poduzeti, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan morao bi da odustane od značajne moći koju je dobio na predsjedničkim izborima u junu. No, Erdoganov cilj je popraviti ekonomiju po bilo kojoj cijeni i zato bi ga pogoršana ekonomska situacija u Turskoj mogla prisiliti da djeluje.
Međutim, Erdogan bi mogao da se okrene i prema Rusiji ili Kini a Katar je još jedna opcija. Ankara i Doha isto gledaju na mnoge probleme. Katar je saopštio da će u Tursku uložiti 15 milijardi dolara (13 milijardi eura) u vidu ekonomskih projekata.
Jačanje veza
EU a naročito Njemačka ne bi trebalo da dozvole da se Turska distancira od zapadnih vrijednosti niti da se potpuno destabilizuje. Ovo nije korisno ni za jednu stranu, iz više razloga.
Prvo, Turska ima drugu po veličini armiju, ako se gleda po broju zaposlenih u vojsci. Također je strateški veoma važna, posebno ako se ima u vidu vojna baza Inčirlik a ima i presudnu ulogu u borbi protiv tzv. Islamske države u Siriji i Iraku.
Uz to je Turska i tampon-zona između Evrope i Bliskog istoka. Destabilizacija ove zemlje bi mogla izazvati novi val izbjeglica. EU i Turska su u 2016. godini postigle sporazum o migraciji, koji je imao za cilj spriječiti protok migranata u EU preko "Balkanske rute".
I na kraju tu su i ekonomske veze Turske sa Njemačkom, koje su također izuzetno značajne. Više od 7.000 njemačkih firmi posluje u Turskoj, zbog čega je u interesu obje zemlje da ne dođe do povlačenja kapitala.
Svakako, cilj Njemačke ne bi trebao biti jačanje autoritarnog režima pružanjem finansijske pomoći. Ali, približavanje Turske zapadnim vrijednostima i pokazivanje da ti Turci koji vjeruju u demokratiju nisu napušteni, bilo bi vrijedno pažnje njemačke vlade.
Predstojeća posjeta Erdogana Berlinu mogla bi biti važan korak u poboljšanju njemačko-turskih odnosa - i približiti Tursku Evropskoj uniji, ako se karte pravilno podijele.