Tri najsmrtonosnije bolesti i korona
8. april 2020
Od kardiovaskularnih bolesti u Njemačkoj godišnje umre skoro 345.000 ljudi, od toga oko 47.000 od srčanog udara. Prema Njemačkoj fondaciji za srce, oko 30 odsto njih umre van bolnice – između ostalog i zato što su prekasno ili nikad potražili pomoć.
Svake godine u ovoj zemlji 270.000 ljudi doživi neki oblik moždanog udara – 20 odsto njih umire u roku od mjesec dana, a više od 37 odsto u roku od godinu dana. A samo 2017. u Njemačkoj je od raka umrlo 235.700 ljudi.
Broj pacijenata koji pate od ovih bolesti sigurno se nije naglo smanjio, ali bolnice bilježe alarmantno mali broj ljudi koji im se obraćaju. „Izgleda da pacijenti sa opasnim simptomima moždanog ili srčanog udara više ne traže neophodnu hitnu ljekarsku pomoć. Ljudi se plaše od zaraze korona-virusom", piše nedjeljnik Špigel.
Trend svuda u Evropi
Kristijan Gerlof, direktor neurološke klinike u Hamburgu, kaže da mu je jedna pacijentkinja s moždanim udarom rekla da je isprva oklijevala da se obrati za pomoć, i to ne prvenstveno iz straha od infekcije, već zbog toga što u bolnicama zbog korone nisu dozvoljene posjete.
„Zabluda je da upravo ljudi sa lakšim simptomima šloga mogu sami sa tim da se nose, pa ostaju kod kuće. Doći će nam sljedeće nedjelje – ali tada sa rizikom značajno ozbiljnijih komplikacija", kaže Gerlof za ovaj nedjeljnik.
Slična iskustva ovih sedmica prijavljuju i ljekari na drugim klinikama u Hamburgu, mada još nema pouzdanih statistika. „Primjećujemo nagli pad broja pacijenata u našim odjeljenjima hitne pomoći. Broj pacijenata sa ozbiljnim srčanim problemima smanjen je najmanje za polovinu. U jednoj klinici, kolege čak imaju utisak da im dolazi 90 odsto manje tih pacijenata" rekao je za Špigel Franc Šel, portparol firme koja je vlasnik sedam klinika u Hamburgu.
Osim toga, on kaže da „od kardiologa koji su međunarodno dobro povezani zna da se ovaj fenomen ne dešava ne samo u Njemačkoj, već i u drugim zemljama".
Posebno ugroženi
U klinikama se sprovode složene mjere za sprečavanje infekcije, kažu ljekari za Špigel. „Moždani udar i srčani udar su akutna hitna stanja, i računa se svaki minut – čak i u vrijeme pandemije. Pacijenti nikako ne bi trebalo da izbjegavaju bolničko liječenje zbog straha od infekcije. Zbrinjavanje ljudi sa šlogom ili infarktom odvija se u prostoru odvojenom od pacijenata oboljelih od Covida-19." kaže Kristijan Gerlof.
Njemačko udruženje za kardiologiju i kardiovaskularna istraživanja (DGK) apeluje da se i u trenutnoj situaciji obezbijedi odgovarajuća njega bolesnika sa srčanim bolestima jer su „oni trenutno posebno ugroženi".
Andreas Cier, predsjednik tog strukovnog udruženja, kaže: „Osobe sa kardiovaskularnim bolestima pripadaju rizičnoj grupi kada je riječ o oboljevanju od Covida-19, i zbog naročito teških tokova bolesti kod njih, te dramatično povećane stope smrtnosti."
Otkako je počela pandemija korona-virusa, u Njemačkoj opada i broj novih pacijenata sa akutnim moždanim udarom. Čuvena berlinska klinika Šarite ove nedjelje je saopštila da je to zapaženo širom Njemačke, ali i u drugim evropskim regionima. I ovdje se očigledno radi o strahu ljudi od zaraze novim virusom.
„Ne pozvati hitnu pomoć je kobna odluka", kaže Volf-Rudiger Šabic, portparol Njemačkog udruženja stručnjaka za moždani udar (DSG) jer svaki minut oklijevanja povećava rizik da će pacijent umrijeti ili će se pojaviti trajna oštećenja poput paralize, poremećaja govora, vida, koordinacije ili depresije.
Rak – mora se započeti ili nastaviti liječenje
I još jedna kritična grupa bolesnika sada izbjegava bolnice – oboljeli od raka. Posebno je opasno ako osobe oboljele od raka sada prekinu terapije. „Bez liječenja, tumori jednostavno nastavljaju da rastu, šire se u područja gdje više ne možemo da operišemo, ili formiraju metastaze", kaže Dirk Arnold, medicinski direktor centra za tumore u klinici Asklepios u Hamburgu.
Zbog toga Arnold preporučuje onima koji su pogođeni da prođu osnovni pregled i da razgovaraju o proceduri sa ljekarom koji ih liječi. „Moramo pokušati da omogućimo razuman tretman svim pacijentima," kaže Arnold, „naravno da to važi i za žrtve pandemije, ali ne isključivo za njih."
dr (der Spiegel)