Treća sreća za Dodika i OHR?

Raspad države najavljivan je jula 2021. nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida. Povlačenje Srba iz državnih instutucija, crvena linija koja se sada ne smije preći, nezavisnost Republike Srpske – prijetilo se tada iz Banjaluke. Nakon što su pokrenute blokade u odlučivanju na nivou Bosne i Hercegovine, trebalo je materijalizovati nezadovoljstvo, za šta je izabrano vraćanje nadležnosti sa RS na državni nivo. „Mete” koje su izabrane su Visoki sudski i tužilački savjet, Uprava za indirektno oporezivanje, te odbrana i bezbijednost.

Prolongiranje prolongiranog

U decembru 2021. godine usvojeno je nekoliko zaključaka koji su definisali vraćanje nadležnosti za šest mjeseci. Juni je došao, rok je prolongiran za decembar. Do kraja decembra su još tri dana a na dnevnom redu Narodne skupštine RS nalazi se tek zakon o imovini, koga je visoki predstavnik Kristijan Šmit stavio van snage prije nekoliko mjeseci. Opozicija pita, gdje je vojska Republike Srpske.

„Ako nisu odustali, SNSD mora javno potvrditi da će se te institucije u RS formirati i da će za to tražiti podršku novih partnera, jer će to direktno uticati na institucije na nivou BiH, o kojima se razgovara“, kaže Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini, koji već danima podsjeća SNSD i vladajuću koaliciju da su tada sprovodili samo kapitalni projekat jednog čovjeka.

„Programska koalicija sada bi valjda trebala saopštiti da li će u naredne četiri godine ostati samo Oružane snage BiH ili ćemo uskoro dobiti Vojsku Republike Srpske“, zaključuje Crnadak.

A sa programskom koalicijom neće biti lako, bar ako je suditi po najavama koje stižu od predstavnika stranaka Osmorke, koalicionih partnera SNSD-a. Nakon što je novi zakon o nepokretnoj imovini u skupštinsku proceduru uputila vlada RS, poručuju da neće dozvoliti pokušaje oduzimanja državne imovine i da je za tu materiju jedino nadležan državni parlament. Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP) poručuje da će, ukoliko zakon danas (28.12.) bude usvojen, podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Bećirović traži reakciju

„S obzirom da se radi o ponovljenom pokušaju usvajanja istog, neustavnog Zakona, odnosno kontinuiranom kršenju Ustava BiH i odluka Ustavnog suda BiH od vlasti Republike Srpske, pozivam Narodnu skupštinu da prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti odbije kao neustavan i bez pravnog osnova za njegovo donošenje“, saopštio je Bećirović.

Ukoliko zakon bude usvojen, pozvao je nadležne institucije da protiv odgovornih pokrenu postupak zbog kršenja odluka Ustavnog suda i Ustava BiH. Oglasio se i predsjednik RS Milorad Dodik, koji poručuje da predloženi zakon nije neustavan i da RS imovinu ne želi dijeliti sa BiH.

Ipak, zakon je u suštini drugačiji od prethodnog koji je poništio visoki predstavnik prije nekoliko mjeseci.

U jednom od članova novog zakona, navodi se da se on ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP), do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH.

Bez promjene stanja do `91.

„Upisi nepokretne imovine koja je bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH u javnim evidencijama o nepokretnostima za čije vođenje i održavanje je nadležan RUGIPP, neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati svojina na toj nepokretnoj imovini“, navodi se u zakonu.

„Mi ćemo donositi zakone, oni će osporavati i ići ćemo tako u krug sve dok neko ne odustane, a RS ostane istrajna jer imovina pripada entitetima”, poručuje premijer RS, Radovan Višković, objašnjavajući da niko neće dirati imovinu koja je neohodna za funkcionisanje institucija BiH.

„A da neko drugi sada odlučuje o našoj zemlji, našim vodama, našim šumama, bojim se da neće to dočekati”, kaže Višković, upitavši šta onda treba da znači 49:51 u omjeru raspodjele teritorije BiH.

Sa druge strane, opozicija je kategorična u tvrdnji da je vlast popustila i da se ovim zakonom prihvata odluka Ustavnog suda, kao i nametnute odluke visokog predstavnika.

„Sada je svima jasno da ta retorika visokih tonova koja dolazi od vlasti, već u narednim koracima ima sasvim drugu dimenziju. Sve ranije posebne sjednice su bile manipulacije i klasična prevara“, kaže Vukota Govedarica (SDS).

Veto gotovo nemoguć

Iako su se u javnosti pojavile špekulacije da bi određeni poslanici Pokreta za državu (PzD) mogli podržati novi zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje vlasti, njegovi članovi demantuju te navode.

„U samom uvodu sjednice poslanici Pokreta za državu su glasali protiv dnevnog reda, gdje se nalazi navedeno pitanje za koje smatramo da je isključiva nadležnost države a ne entiteta“, kaže Mirsad Duratović", član PzD i potpredsjednik entitetskog parlamenta, objasnivši da su time poslali poruku šta misle o zakonu.

Što se tiče stupanja na snagu zakona, ni tu sada nema većih prepreka s obzirom da se u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda ne očekuje pokretanje vitalnog nacionanog interesa. Trenutni raspored političkih snaga i gubitak većine za veto od strane poslanika koji dolaze iz stranaka čije je sjedište u Federaciji BiH daje male ili gotovo nikakve šanse da se to desi.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu