Republika Srpska odbacila Inckov zakon

Nije mnogo trebalo čekati na reakciju OHR-a, na usvajanje dva zakona u Narodnoj skupštini RS, kao odgovora na nametanje odredbi Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje negiranje genocida. Poručuju da se odluke visokog predstavnika moraju u potpunosti sprovesti.

“Željeli bismo podsjetiti sve organe vlasti na njihovu obavezu da se u potpunosti pridržavaju Opšteg okvirnog sporazuma za mir, svih njegovih aneksa i odluka visokog predstavnika, koje se moraju u potpunosti sprovesti", potvrdili su iz OHR-a.

Šmit stigao u BiH

Radi se o uopštenoj kvalifikaciji usvojenih zakona u Narodnoj skupštini a konačnu riječ svakako će dati novi visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, koji je sinoć stigao u BiH. Dužnost zvanično preuzima sutra a sudeći prema najavama, još će biti odluka koje se neće svidjeti domaćim političarima. Poručuje da ne smije postojati čisto etnička orijentacija i da je neodrživo teritorijalno narušavanje integriteta Balkana.

- pročitajte još: Inzkov poklon na odlasku

“Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaći da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Zbog toga, o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, naveo je Šmit u intervjuu za DW, govoreći o jednom od prioriteta u budućem radu.

Zbog toga će usvojeni zakoni u Narodnoj skupštini RS izazvati još veću krizu u BiH, kao što je izazvalo nametanje zakona od strane Valentina Incka, jer odluka nije donesena dogovorom svih strana u BiH, slažu se analitičari. Takođe, usvojene izmjene Krivičnog zakona RS su u istoj ravni nametanja kao i Inckov zakon, kaže pravnik iz Banjaluke, Aleksandar Jokić. Neopustivo je osuđivati verbalni delikt a u istom trenutku usvajati zakon kojim se to dozvoljava.

Civilizacijski trokorak- unazad

“Ovo je civilizacijski trokorak unazad. Na zakon kojim se uvodi verbali delikt, odgovara se uvođenjem novog istog takvog verbalnog delikta. I to po hitnoj proceduri, na sjednici koja je zatvorena za javnost. To je Krivični zakon, ne govorimo o elementarnoj nepogodi koja će proći. Ovo će trajati”, kaže Jokić, strahujući da se sada ulazi u period pravne i političke nestabilnosti, koja nikom nije bila potrebna.

- pročitajte još: Inzko: Omogućio sam Schmidtu dobar početak

Parlament u Banjaluci usvojio je, uz podršku svih srpskih partija, izmjene Krivičnog zakona, gdje se prvi put uvodi krivična povreda ugleda Republike Srpske.

Predviđene su zatvorske kazne do tri godine za sve one koji “izlože poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju simbole Republike Srpske, a od šest mjeseci do pet godina za one koji Republiku Srpsku ili njene narode označie genocidnim ili agresorskim”.

Kazna zatvora u trajanju od dvije do deset godina predviđena je za službena lica i lica u institucijama vlasti koje se finansiraju iz javnog budžeta, a koja počine ova krivična djela. Od tri do petnaest godina zatvora, predviđeno je za one koji pobrojana krivična djela učine u namjeri promjene ustavnog uređenja, teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti Republike Srpske.

Prekrajanje istorije

“Nećemo dozvoliti da nas bilo ko više naziva genocidašima, genocidnom tvorevinom, da nas vrijeđa, da vrijeđa narod koji je istinska žrtva genocida u Drugom svjetskom ratu i da umanjuje našu žrtvu i prekraja istoriju”, rekao je nakon sjednice, predsjednik NSRS, Nedeljko Čubrilović.

Bošnjački poslanici u Narodnoj skupštini bili su protiv. Smatraju da skupština nema nadležnost za usvajanje ovih zakona i pozvala srpske političare da skinu breme sa svog naroda.

“…naroda koji nije dužan da nosi teret onih koji su činili ratne zločine, kako bi nam djeca živjela bez mržnje, u miru i slozi”, kaže poslanik Stranke za BiH, Begija Smajić.

Postavlja se pitanje šta sad. Na koji način će se ovi zakoni, kao i izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Incko, primjenjivati, s obzirom na najave iz Banjaluke da bi moglo doći do sprečavanja sprovođenja eventualnog hapšenja u Republici Srpskoj od strane policije RS, ukoliko to budu radili državni organi (SIPA). Takođe, kako će se zakon iz RS primjenjivati na teritoriji Federacije i kakva će saradnja u tom smislu biti sa kantonalnim i entitetskim policijama.

Haos u najavi

Već sada se vidi će neće biti saradnje između dva entiteta, ili države i entiteta, kada je riječ o primjeni državnog Krivičnog zakona, kaže Jokić.

“Što se tiče Krivičnog zakona RS i ovih izmjena, tu je situacija nešto jasnija u dijelu koji se odnosi na građane koji imaju prebivalište u RS. Međutim, ako govorimo o građanima na teritorii Federacije, biće takođe problema prilikom privođenja i procesuiranja lica. Mnogo nepoznanica u ionako složenom sistemu. Dva diskutabilna zakona, oba će biti ili nesprovodivi, ili sprovodivi u malom broju slučajeva”, kaže Jokić.

Izmjene Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida već su stupile na snagu i u javnom diskursu već je značajan broj političara koji su se “povukli” u tumačenju tog zakona. Izmjene KZ u Republici Srpskoj stupiće na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku entiteta, a to će se desiti tek nakon što prođe sve procedure- Vijeće naroda, zatim Zajedničku komisiju skupštine jer će vjerovatno “pasti” na Vijeću naroda, i na kraju na Ustavnom sudu.

Zbog prijave novinara, smjena Durakovića

Krivične prijave već su počele da pristižu u Tužilaštvo BiH a jedna od prvih je prijava protiv novinara iz Banjaluke, Branimira Đuričića, koji je na tviter profilu napisao da genocida nije bilo.

“Od danas je i formalno na snazi Zakon o negiranju *genocida u Srebrenici. Kazna do pet godina zatvora. Uz iskreno uvažavanje bošnjačkih stradalnika u Srebrenici, kao potomak žrtava istinskog, jasenovačkog genocida i borac za slobodu izražavanja, kažem u Srebrenici nije bilo genocida”, napisao je Đuričić na svom tviter profilu, na dan stupanja na snagu izmjena Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida.

- pročitajte još: "Inzko je održao obećanje koje je dao majkama Srebrenice"

Nedugo zatim, predsjednik SO Srebrenica, Ćamil Duraković podnio je krivičnu prijavu protiv Đuričića, što je i objavio na društvenim mrežama.

Zbog ovoga, ali i zbog drugih prijava koje su uslijedile, Dodik je najavio da će SNSD, odmah nakon ljetne pauze, pokrenuti inicijativu za smjenu Durakovića sa mjesta predsjednika SO Srebrenica, gdje ima većinu. “Stavićemo smjenu Durakovića na dnevni red zbog progona novinara. U tom pogledu postoji konsenzus svih političkih stranaka iz RS”, rekao je Dodik.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.