​​​​20 milijardi razloga za dogovor

U trenutku kada su pljuštale čestike evropskih zvaničnika o dodjeli kandidatskog statusa, dogovoreno je formiranje vlasti na državnom nivou. U svjetlu napretka BiH ka EU biće to najbrže formiranje Savjeta ministara ikada. Da li u takvim okolnostima konačno očekivati optimizam u BiH kada je riječ o funkcionisanju institucija, ni najiskusniji analitičari ne usude se prognozirati.

„Ne bih želio da budem pesimista. Treba im pružiti šansu da vidimo da li imaju snage i političke odgovornosti da to što su se dogovorili uvedu u život“, kaže analitičar iz Tuzle Vehid Šehić, koji navodi da je posebno značajno što se govori o deblokadi projekata i konkretnim pitanjima koja su bitna za svakodnevni život.

Nada u drugačiju politiku

„Iskustva nas uče da su dosadašnje koalicije bile interesne, bez konkretnih programa i zajedničkog djelovanja ali pozitivne vijesti koje dolaze iz ova tri politička bloka bude nadu da politika može biti drugačije shvaćena“, kaže Šehić.

Dogovor tri politička bloka kojeg ukupno čini koalicija 21 partije iz cijele BiH, mogao bi biti realizovan u praksi, optimističan je Nermin Nikšić (SDP), koji je ispred stranaka Osmorke potpisao sporazum sa višegodišnjim političkim saveznicima SNSD-om i HDZ-om BiH.

„Niko od nas nije postavio bilo kakav uslov za ovaj dogovor“, kaže Nikšić, obećavši da će raditi na vraćanju nade građanima.

„Kopajući svako sebi rovove, ljudi iz BiH odlaze. Naše opredjeljenje je da se dogovaramo oko svega. Od evropskog puta BiH pa do pravne države... o svemu ćemo se dogovarati“, uvjeren je Nikšić.

Dogovorene su EU integracije, izmjene Izbornog zakona, deblokada projekata, te ostala pitanja koja su, kako tvrde lideri, od interesa za građane. Kandidatski status došao je u trenutku konačnog dogovora oko formiranja Savjeta ministara BiH a to je bio i okidač za pravljenje zaokreta političkog rukovodstva iz Banjaluke. Do prije samo nekoliko dana za prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika potpisivanje bilo kakvog sporazuma nije bila ni opcija. Ne samo da je sporazum, u kojem se kao jedna od stavki nalazi i poštovanje Ustava BiH, potpisan, nego je Dodik pristao i na povećanje budžeta državnih institucija za 150 miliona maraka. Raniji zahtjevi za smanjenjem nestali su, a Dodik je vidio šansu u kandidatskom statusu i odmah zatražio 20 milijardi evra.

Bez novca, šarena laža

„Vrijeme je da EU i mi u BiH i entitetima zajedno finaliziramo ovaj dogovor. Predložiću svim političkim akterima u BiH, da od EU do 2027. zatražimo finansijsku pomoć od 20 milijardi evra“, rekao je Dodik, čestitajući dobijanje kandidatskog statusa za BiH.

„To bi nam omogućilo da uz poštovanje Dejtonskog sporazuma, do 2027. uskladimo naše zakone i standarde sa onim u EU. Sve ostalo je šarena laža“, zaključio je Dodik.

Da li je dogovor o formiranju vlasti šarena laža ili opet samo interesni potez, vidjeće se za nekoliko mjeseci, kada procesi koji su dogovoreni budu u realizaciji.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović još je prije nekoliko godina bio uvjeren u skori pristup BiH EU, na šta su u jednom trenutku i pojedini ambasadori u BiH oštro reagovali, ocijenivši da se radi o nemogućoj misiji i da lideri treba da se bave reformama. Čović je i sada optimističan da će sve dogovoreno biti ralizovano za šest mjeseci.

„Ja sam uvjeren, kroz razgovore koje smo vodili, da ćemo taj posao ovaj put završiti za šest mjeseci“, kaže Čović, govoreći konkretno o izmjeni Izbornog zakona, o čemu se raspravlja godinama.

Vlada na 12 godina?

Što se tiče državnog nivoa, nije nerealno očekivati realizaciju sporazuma i dogovor oko većine pitanja, iz prostog razloga jer je mogućnost blokade isključena. Sve nivoe, uključujući i drugostepeno odlučivanje, „pokrile“ su stranke koje su potpisnice sporazuma i učesnici vlasti, što otvara put za funkcionisanje države. Međutim, problem bi i dalje mogao da predstavlja federalni nivo, posebno ako se uzme u obzir da SDA sa 13 delegata u Domu naroda parlamenta Federacije može da blokira izbor rukovodstva ovog entiteta, što bi, kaže analitičar iz Mostara Slavo Kukić, uz sve ostale odnose u državi moglo da stvori trajnu blokadu.

„Onda možemo očekivati ono što je bilo prethodne četiri godine, da vladu koja je izabrana 2014. imamo i naredne četiri godine. Pod uslovom da visoki predstavnik ne interveniše“, kaže Kukić.

Što se tiče fotelja u Savjetu ministara BiH, raspodjela je poznata po nacionalnom ključu. Po tri ministarstva pripašće Srbima i Bošnjacima, dok će Hrvati dobiti dva, uz mjesto predsjedavajuće Borjane Krišto. Za sada se zna da bi diplomatiju trebao preuzeti Elmedin Konaković (NiP), finansije dosadašnji predsjedavajući Zoran Tegeltija (SNSD). Bezbjednost i pravdu vodiće Hrvati, dok se Zukan Helez (SDP) spominje kao novi ministar odbrane. Ministar za ljudska prava i izbjeglice biće naknadno dogovoren između SNSD-a i SDP-a.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu