Suniti neće nikada pristati na Asada
Primirje u Siriji koje su 12. februara u Minhenu dogovorili američki ministar spoljnih poslova Džon Keri i njegov ruski kolega Sergej Lavrov probudilo je nadu. No, primirje od početka nema šanse jer je naprosto za Rusiju došlo u nepovoljnom trenutku. U međuvremenu, Rusija je u Siriji promijenila stanje na terenu. Ruska intervencija spasla je od propasti Asadov režim. Da se podsjetimo, sirijska armija prije nekoliko mjeseci nije bila u stanju da odbrani ni ključne teritorije režima oko Damaska ili oko snažnog alavitskog uporišta Latakije.
Snažno rusko bombardovanje iz zraka svih Asadovih protivnika, bez obaziranja na civilne žrtve, uz pomoć Hezbolahovih boraca i raznih šiitskih džihadističkih grupa iz Iraka, Afganistana i Pakistana na kopnu čak je ponovo stabilizovalo Asadov režim.
Rusija može da spasi Asada, ali da li to i želi?
U međuvremenu je rusko vojno prisustvo u Siriji takvog obima da bi ono moglo pomoći Asadu da pobijedi. Izgleda da Putin ne želi da ide tako daleko. Onda bi sve izgledalo kao kolonizacija Sirije koju bi sprovela rusko-šiitska alijansa. To bi moglo da uvuče Rusiju u brutalni i skupi rat protiv sunitske većine u Siriji.
Naravno, mnogi sumnjaju u to da će primirje dogovoreno za subotu (29.2.) zaista zaživjeti, uglavnom jer mu je sama osnovica klimava. Američki ustupak Rusiji, da za vrijeme primirja može da bombarduje pripadnike Al-Nusra fronta, ugrozilo je cijelo primirje. Ovaj ogranak Al Kaide je aktivan na sjeveru Sirije i dijelom sarađuje sa umjerenim protivnicima Asadovog režima.
Ipak, još važnije za opstanak primirja je sposobnost Vašingtona i Moskve da privole svoje saveznike na pridržavanje dogovorenog. Putin mora da stavi pod kontrolu i slabog Asada i šiitske džihadističke milicije koje je u Siriju poslao iranski režim.
Pomućeno je povjerenje u SAD
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države moraju da utiču na svoje saveznike – Tursku i Saudijsku Arabiju, kako ne bi bio ugrožen početak političkog procesa. Napokon, Rijad i Ankara moraju da uvjere opozicione grupe u Siriji, a među njima i islamističke grupe, da prihvate primirje.
Međutim, narušeno je povjerenje sunita u Obaminu administraciju zbog atomskog sporazuma sa Iranom i pasivnosti u sirijskom konfliktu. Rijad, kao i ostale arapske prijestonice iz Golfskog regiona smatraju već mjesecima da su Obama i Keri ostavili na cjedilu dosadašnje saveznike. Oni već čekaju rezultate predsjedničkih izbora u SAD. To su razlozi nervoznog reagovanja Saudijske Arabije na razvoj događaja u Jemenu, Iraku i Siriji.
Arapski suniti neće nikad pristati na ponovno uspostavljanje Asadove vlasti. I zbog toga bi Asad morao da ustupi mjesto prelaznoj vladi. Inače će brutalni rat u Siriji potrajati.