Istinski razlozi za talas izbjeglica

Predsjednica saveza "Hljeb za svijet" je nezadovoljna načinom na koji se u Njemačkoj raspravlja o talasu izbjeglica. Corneliu Füllkrug-Weitzel posebno ljuti šta se u Njemačkoj navodi kao uzrok bijega tih ljudi. "Ne radi se o tome zašto oni dolaze u Evropu, nego o uzrocima zbog kojih bježe iz svoje domovine." Zbog toga što je fokus gledanja na izbjegličku krizu potpuno pomjeren, borba njemačke i drugih vlada zemalja EU potiv uzroka izbjegličke krize ide u potpuno pogrešnom pravcu, smatra ona.

"Kada se govori o tome da se ograniči broj izbjeglica koje dolaze u Evropu, molim neka se ne govori kao da je to borba protiv uzroka zbog kojih ti ljudi bježe!", naglašava Cornelia Füllkrug-Weitzel.

Ona upućuje oštre kritike na račun novih planova njemačke vlade. Proizvoljno proglašavanje nekih zemalja "zemljama sigurnog porijekla", podizanje žičanih ograda na granicama i slabljenje odredbi međunarodne konvencije o izbjeglicama pomažu političarima u izbornoj kampanji, ali ne i izbjeglicama.

Ustvari bi ti ljudi najradije ostali u regionima iz kojih dolaze, naglašavaju predstavnici humanitarnih organizacija. To što dolaze u Evropu ima veze sa "kratkovidošću i uskogrudnošću evropske politike". Ona je propustila da obezbijedi sredstva za snabdijevanje izbjeglica u zemljama koje se graniče sa Sirijom. Predsjednica organizacije "Hljeb za svijet" ukazuje na to da je UN-ova organizacija za izbjeglice (UNHCR) prošle godine bila prinuđena da prepolovi snabdijevanje sirijskih izbjeglica potrepštinama jer međunarodni donatori nisu uplatili obećana sredstva. Da su ona uplaćena, mnoge izbjeglice se ne bi ni upuštale na put ka Evropi.

Rast broja oružanih konflikata

"Nedavno sam bila u Jordanu i prva rečenica Sirijaca je da bi se najradije vratili svojim kućama", potvrđuje Bärbel Dieckmann, predsjednica Svjetske organizacije za pomoć gladnima. Ona upozorava da će oko 250.000 Sirijaca pobjeći iz grada Alepa ukoliko on sada padne u ruke armije predsjednika Asada. "Grad u međuvremenu izgleda kao Keln nakon II svjetskog rata", kaže Dieckmann. Ali Bliski istok je samo jedno od brojnih kriznih žarišta. Širom svijeta je više od 60 miliona ljudi u bijegu. "Bilježimo rast broja izbjeglica u zemljama u kojima postoje konflikti", navodi ona. Najviše izbjeglica je u Pakistanu, ali je i u Keniji nastao izbjeglički kamp sa 450.000 ljudi koji su pobjegli iz Somalije. "Nećemo uspjeti u pokušaju da izolujemo Evropu", upozorava Dieckmann. Mnogi od tih ljudi će doći ovamo i oni moraju biti integrisani.

Humanitarne organizacije zahtijevaju da se pronađu politička rješenja za konflikte koji su u toku. Ipak, posebno ono što se zbiva u u Siriji pokazuje kako ponekad siituacija može da postane nepregledna. Na terenu su brojni akteri, neki od njih se bore u ime nekih drugih regionalnih sila. Islamističke i terorističke milicije održavaju kontakte sa sličnim organizacijama u inostranstvu. Tako se ovaj konflikt "izvozi" i u Afriku, Aziju i Evropu. "To je prevelik zalogaj za nas koji smo aktivni u humanitarnim organizacijama", priznaje Dieckmann. Čini se da je i međunarodna diplomatija izgubila pregled. Njena kolegica Cornelia Füllkrug-Weitzel traži da se istraje u naporima za smirivanje zona u kojima postoje konflikti. "Evropi su bila potrebna stoljeća da bi se došlo do mira", ističe ona.