Sirija: Ciljevi Moskve ostvareni, rezultat neizvjestan

Nakon napada na konvoj humanitarne pomoći u blizini Alepa, ton između Vašingtona i Moskve se ponovo zaoštrio. Stiče se osjećaj da Rusi žive u "paralelnom univerzumu", izjavio je američki ministar vanjskih poslova John Kerry u srijedu (21.9.2016.), nakon sjednice Vijeća sigurnosti u Njujorku. Tako je on opisao razgovore sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim. Prema američkim informacijama, radilo se o zračnom napadu, stoga za njega može biti odgovorna samo sirijska ili ruska vojska, rečeno je prethodno u Vašingtonu.

Lavrov je prethodno u Njujorku upozorio na opasnost od ishitrenog prebacivanja krivice, rekavši da treba sačekati rezultate opsežne istrage. Rusko Ministarstvo odbrane odbacilo je optužbe da je ruska vojska napala konvoj i pokazao prstom na ustanike i SAD. Između ostalog objavili su snimak iz vazduha, koji navodno pokazuje jedan automobil sa minobacačem, koji se nalazi u blizini konvoja.

Optužbe na račun Moskve i Damaska

Prvi humanitarni konvoj, koji je nakon duže vremena bio nadomak Alepa, je uništen. Pri tome je poginulo 20 ljudi. Ustanici podržavaju poziciju Vašingtona.

Grupa ruskih aktivista - kritična prema vladi - koja sebe naziva Conflict Intelligence Team (CIT) i prije svega istražuje svima dostupne izvore u internetu, prebacuje Moskvi da je ona snosi dio krivice za napad. "Konvoj UN-a je uništen u blizini Alepa zračnim napadima kako Asadovog režima, tako i ruske avijacije", kaže se u jednoj analizi i dodaje: "Navodi ruskog Ministarstva odbrane ili nemaju veze s tim slučajem ili su pogrešni."

Primirje uništeno vatrom iz topova

Za Alekseja Malašenka je napad na konvoj zagonetka. "Sve govori u prilog tome da je napad izvršila u najmanju ruku sirijska armija", kaže ekspert za Bliski istok moskovskog centra Carnegie. Nije isključen ni "ruski faktor", ali to se "ne može jasno dokazati"."Rusija to nikada neće priznati", kaže Malašenko. "Možete li zamisliti da Putin kaže - sorry, napravili smo grešku?"

A upravo su to Sjedinjene Američke Države uradile prije nekoliko dana. U subotu je, u napadu savezničke koalicije predvođene SAD-om na istoku Sirije, prema ruskim navodima poginulo više od 60 vojnika Asadove armije. Moskva i Damask su protestovali, Vašington je izrazio žaljenje zbog napada. Oba incidenta, koja su se desila u razmaku od nekoliko dana, dovela su u pitanje primirje, koje su SAD i Rusija dogovorile u Ženevi i koje je 12. septembra stupilo na snagu. Sirijska vlada je primirje proglasila okončanim i optužila ustanike da su ga prekršili.

U tom kontekstu Moskva je ponovo pojačala vojno prisustvo u regionu. Ministarstvo odbrane najavilo je u srijedu da će poslati u Sredozemno more jedini ruski nosač aviona "Admiral Kuznjecov". Ratni brod treba da štiti rusku mornaricu na obalama Sirije.

Glavni motiv - pomoć Asadu

Ovih dana se napunila tačno godina dana otkako je Rusija počela svoju vojnu akciju u Siriji. Tada je svijet odgonetao zbog čega se ruski vojni transportni avioni i ratni brodovi sve češće upućuju u Siriju.

Ispostavilo se da je Rusija u zapadnosirijskoj provinciji Latakia izgradila uporište za svoju avijaciju. 30. septembra 2015. je Rusija počela za zračnim napadima i to obrazložila borbom protiv terora. Zapad je optužio Moskvu za bombardovanje snaga umjerene opozicije.

Iz ruske perspektive to izgleda ovako. Moskva je svoj angažman u Siriji počela iz dva razloga: da podrži svog saveznika, sirijskog predsjednika Bašara al-Asada te da prisili SAD na pregovore, navode eksperti. "Kada je sve počelo, odlučujući faktor je bilo postojanje rizika da dođe do pada Asadovog režima", kaže Fjodor Lukjanov, predsjedavajući Vijeća za vanjsku i odbrambenu politiku u Moskvi, organizacije koja je bliska ruskoj vladi. Taj cilj opstanka režima je danas postignut i to je za Moskvu najvažnije, navodi Aleksej Malašenko. Rusija je u Siriji pokazala da nije samo "regionalna sila", kako ju je jednom nazvao američki predsjednik Obama. SAD će tako morati da napravi veće ustupke od Rusije.

I eksperti sa Zapada potvrđuju da je Rusija ojačala svoju poziciju na Bliskom istoku. "Bez Moskve ili bez njenog odobrenja sada je jedva moguće doći do bilo kakvog rješenja", vjeruje Margarete Klein iz Fondacije za nauku i politiku u Berlinu.

Putin bez plana

Ipak, trajno rješenje konflikta u Siriji nije na vidiku, tvrde eksperti. Vladi u Moskvi nije pošlo za rukom da kontrolu preda u ruke samih Sirijaca i da se "elegantno povuče", kaže Lukjanov. Malašenko je pesimista: "Osnovni zaključak glasi da se konflikt nastavlja." I Moskva i Vašington nevoljko su se upustili u potragu za održivim rješenjem. Proklamovana borba protiv terorizma je samo lažni izgovor za odmjeravanje snaga u Siriji.

Što se tiče Rusije, predsjednik Putin nema konkretan plan za okončanje vojne misije u Siriji. "Putin ima jaku taktičku poziciju, ali ni on ne zna kako će se igra završiti", kaže ekspert iz Moskve. "On je svjestan toga da će Asad otići s vlasti, ali ne zna ko je taj ko će preuzeti njegovu poziciju."

Rusija će stoga ostati prisutna u Siriji, sve dok je njen štićenik Asad na vlasti. Sve drugo za Moskvu bi predstavljao neprihvatljiv gubitak obraza.