Alternativna Nobelova ide u Siriju, Rusiju, Egipat i Tursku

Prije rata u Siriji bili su pekari, učitelji ili krojači. Danas pružaju pomoć ljudima u područjima zahvaćenim ratom: "Bijeli šljemovi" iz organizacije "Syria Civil Defence". Njihovi bijeli šljemovi su postali simbol nade u razrušenoj zemlji. Bez obzira na to ko vršio bombardovanje, oko 3000 dobrovoljaca traga za preživjelima u ruševinama, pruža prvu pomoć i prevozi ranjene do bolnica. Često su oni jedini spasioci u mjestima u kojima je došlo do kraha državnih struktura za pomoć građanima.

Ole von Uexkull iz Fondacije Right Livelihood Award prenio je obrazloženje žirija da se upravo toj organizaciji iz Sirije dodijeli jedna od najuglednijih nagrada za borbu za ljudska prava: "Žiri je na ovaj način želio da iskaže poštovanje vanrednoj hrabrosti, susosjećanju i humanitarnom angažmanu u cilju spašavanja civila od ratnih razaranja."

Drugi dobitnik, odnosno dobitnica nagrade je Mozn Hassan iz Egipta i njena organizacija "Nazra" koja se "u doba stalnog nasilja, zloupotrebljavanja i diskriminacije zalaže za prava žena".

Mozni Hassan je u junu zabranjeno da iz Kaira otputuje na konferenciju o pravima žena koja se održavala u Bejrutu.

Trenutno joj se u njenoj domovini prebacuje da je dobila novac iz inostranstva i da svojim radom ugrožava "nacionalnu sigurnost".

"Državni neprijatelji"

I treća dobitnica nagrade živi pod pritiskom: ruska zagovornica ljudskih prava Svetlana Ganuškina već godinama se s organizacijom "Građanska pomoć" zalaže za prava migranata, izbjeglica i etničkih manjina. Njena organizacija ima 50 kancelarija širom Rusije i podržava ljude koji su izloženi samovolji sudova. Ako se uzmu u obzir samo migranti, tokom protekle godine savjet saradnika ove organizacije je potražilo oko 20.000 ljudi. Proces u kojem se donosi odluka o nečijem protjerivanju iz Rusije u toj zemlji traje u prosjeku oko tri minuta, navodi Ganuškina za njemački "Deutschlandradio". U narednom periodu će njeno djelovanje u domovini biti još teže. Zbog finansijske podrške koju njena organizacija dobija iz inostranstva ona se optužuje da je strani agent.

Istim optužbama da je plaćenik strane sile je izložen i list "Cumhuriyet" u Turskoj. "Listu "Cumhuriyet" se odaje priznanje za njegovo neustrašivo bavljenje istraživačkim novinarstvom. Bez obzira na pritisak, na cenzuru, hapšenja i prijetnje smrću, ovaj list se zalaže za slobodu medija i slobodu mišljenja", stoji u obrazloženju žirija.

Težak zadatak za žiri

Za žiri je i ove godine bio težak zadatak da se od brojnih pristiglih prijedloga odaberu samo četiri dobitnika. Svako može da uputi prijedlog, izuzev samih članova žirija i saradnika Fondacije Right Livelihood Award. Ove godine je tako bilo 125 kandidata iz 50 zemalja svijeta.

Ipak, toliki broj kandidata budi nade, navodi Ole von Uexkull: "Osnovna ideja fondacije je da se oda priznanje i nagradi ljude koji imaju konkretna rješenja za hitne globalne probleme. Nevjerovatno je da postoji toliki broj ljudi koji odista svojim radom doprinose stvarnim promjenama u njihovim društvima."

Nagrada koja doprinosi sigurnosti dobitnika

Dobijanje priznanja Fondacije Right Livelihood Award može doprinijeti i većoj sigurnosti onih kojima je ona uručena. "Mnogi bivši dobitnici su nam prenijeli kako vjeruju da im je uručenje nagrade spasilo život", prenosi Ole von Uexkull. Pažnja svjetske javnosti koja se budi nakon što neko dobije ovu nagradu donosi i određenu zaštitu dobitnicima.

Monika Hauser, koja je bila dobitnica nagrade 2008. zbog djelovanja njene organizacije "Medica Mondiale", između ostalog i u BiH, za DW govori o jednoj mladoj kolegici iz Afganistana kojoj je prijećeno kada je od jednog ministarstva u Kabulu tražila dokumenta koja su joj bila potrebna za rad. "Nakon što smo dobili nagradu, ponosno je mogla da kaže kako je njena organizacija dobila alternativnu Nobelovu nagradu i da su u ministarstvu obavezni da nas podrže."

"Medica Mondiale" je uključena u razne projekte pomoći ženama i djevojkama koje su izložene seksualnom nasilju u ratom zahvaćenim područjima. Nagrada je donijela veliku pažnju javnosti. "Ova nagrada je vrlo važna kako za mene, tako i za moju organizaciju. Bio je to i politički signal međunarodnoj zajednici."

Nagrada kao signal

Takav signal upućen je i 2014. dodjelom nagrade zviždaču Edwardu Snowdenu. Priznanje Right Livelihood Award dodjeljuje se još od 1980. godine. Osnivač fondacije Jacob von Uexkull je prvobitno ponudio Nobelovom komitetu da će se priključiti finansiranju dvije nove Nobelove nagrade - za ljudska prava i ekologiju. Komitet je to odbio, a ovaj njemačko-švedski publicista je odlučio da formira vlastitu fondaciju i počne s dodjeljivanjem vlastitih priznanja, koja su ubrzo postala poznata kao "alternativne Nobelove nagrade".

"Mislim da je za mnogim ljudima termin "alternativna Nobelova nagrada" nešto što im govori o toj nagradi. On je na neki način opis njenog nastanka i njene istorije, kao i ideje da se pokrene debata o novim globalnim prioritetima", kaže današnji prvi čovjek ove fondacije Ole von Uexkull.

I dok zvanična Nobelova nagrada ide uglavnom u ruke bijelaca, muškaraca anglosaksonskog porijekla, dobitnici "alternativnog Nobela" su rasuti po svim kontinentima. Priznanje se dodjeljuje "ljudima koji nisu u fokusu međunarodne pažnje i nisu dio globalne elite, ali imaju važan, pozitivan uticaj na globalnu budućnost", opisuje Von Uexkull dobitnike.

Još uvijek se ne zna kada i gdje će se uručiti ovogodišnje nagrade. Predsjedavajući u švedskom parlamentu je, uz protivljenje brojnih poslanika, saopštio da sala parlamenta u kojoj se po tradiciji to do sada obavljalo - nije na raspolaganju.