Sigurniji letovi nakon nesreće Germanwingsa?

Svi se slažu da se nesreća poput te nikada više ne bi smjela dogoditi. U tom smislu, dvije grupe stručnjaka rade na novim mjerama sigurnosti. Piloti smatraju da neki od prijedloga i nisu baš adekvatni.

Prije četiri mjeseca, 24. aprila ove godine, avion Airbus njemačkog Germanwingsa srušio se u francuskim Alpama. U nesreći je poginulo svih 150 putnika i članova posade. Vijesti o padu aviona šokirale su Europu. Ubrzo nakon prvih informacija o nesreći, istražitelji su objavili još šokantnije pretpostavke - ko-pilot je namjerno usmjerio avion prema planini u momentu kada je pilot napustio pilotsku kabinu, odnosno bio u toaletu.

Odmah se postavilo pitanje da li se tragedija mogla izbjeći? Već osam dana nakon nasreće, za letove u europskom zračnom prostoru uvedeno je "pravilo dvojice", odnosno pravilo da u pilotskoj kabini uvijek moraju biti najmanje dva člana posade.

Mišljenja o tom pravilu su različita. Udruženja i sindikati pilota čak traže promjenu tog pravila. "Smatramo da takve mjere ne doprinose sigurnosti, naprotiv, ta pravila imaju više loših nego dobrih strana", tvrdi Markus Wahl, glasnogovornik Udruženja njemačkih pilota (Cockpit).

Članovi Cockpita su aktivno učestvovali u radu dvije radne grupe koje su formirale Europska unija i njemačka vlada. Raspravljali su o tome da li su nova sigurnosna pravila neophodna? Čak je i u privremenom izvještaju njemačkih eksperata primijećeno da bi "rizik od nasilnog ulaska u pilotsku kabinu, od strane terorista ili kriminalaca, bio vrlo moguć". Ipak su preporučili da se tog pravila treba pridržavati, te ga ponovo razmotriti i eventualno ukinuti za godinu dana.

Psiho testovi neophodni

Ne možete pročitati misli pilota, ali možete barem pokušati dobiti jasniju sliku o tome šta se dešava u njegovoj glavi. Psihološke pretrage trebale bi postati dijelom standardnih procedura za pilote. "I sada ima profesionalnih pilota koji nikada nisu bili na psihičkim procjenama", zaključeno je u privremenom izvještaju ekspertne grupe Europske unije. Lufthansa, s druge strane, već dugo vremena koristi psihološke procjene svojih pilota u procesu selekcije.

Također, već dugo godina Lufthansa svojim uposlenicima nudi psihološku podršku, pa se uposlenici te avio-kompanije Centru za psihološku pomoć mogu obratiti kad god osjete potrebu za to, ili čak ukoliko posumnjaju da neko od njihovih kolega ima probleme te vrste. Njemačka radna grupa, koju su predvodili predstavnici Njemačkog zrakoplovnog udruženja (BDL), pozvala je na standardizaciju procedura u cijeloj Europskoj uniji. "U tom smislu, ponude za pomoć dobro su primljene i zato bi trebale biti proširene i na EU", smatra Matthias von Randow, izvršni direktor BDL-a.

Redovite analize krvi i testovi na drogu

Obje radne grupe preporučile su redovite, nenajavljene analize krvi i testove na drogu za pilote. Markus Wahl nije siguran da će te mjere biti učinkovite. "Testovi takve vrste pokazali su se kontraproduktivnim i ne idu u korist cilju - sigurnosti zračnog putovanja", kaže on. Dodaje da su studije pokazale da nenejavljeni testovi na drogu nisu učinkoviti, a dosta su skupi.

Sve te mjere moraju ulijevati povjerenje, tako da se piloti ne osjećaju primoranima da skrivaju svoje probleme, već da prihvate pomoć kada se nađu u nevolji. "Neko ko ima problema će to priznati tek onda kada osjeti da se ne treba plašiti da će njegovo priznanje odmah utjecati na ugovor koji ima".

Svi nalazi na jednom mjestu

Iz istog razloga Wahl, koji je i sam pilot, protivi se prijedlogu objedinjavanja medicinskih nalaza pilota na jednom mjestu. "Prema našem mišljenju, međusobno povjerenje između liječnika i pacijenta (pilota) je neophodno za siguran let. Samo ako sam siguran da će moj liječnik čuvati moje nalaze u tajnosti, mogu imati povjerenja u njega".

Unatoč primjedbama Udruženja Cockpit, obje radne grupe insistiraju da se pridržava njihovih preporuka. "Osnovni dio medicinskih pretraga o sposobnosti pilota je da liječnik, psiholog i psihijatar koji tretiraju pacijenta, ali i nadređeni, imaju pristup cjelokupnoj anamnezi pilota", kaže Matthias von Randow, izvršni direktor BDL-a. Podaci će biti povjerljivi, kako bi bila očuvana povjerljivost medicinske dokumentacije i ispoštovani standardi zaštite podataka.

U svakom slučaju, nijedna mjera još uvijek nije finalizirana, već se preporuke koriste kao osnov za dalje razgovore. Markus Wahl smatra da se nikad ne bi trebalo stati kada je riječ o unapređenju sistema sigurnosti putnika, a stvari se za sada, prema njegovom mišljenju, razvijaju u dobrom pravcu.