Sankcije Rusiji na čekanju

Ministri vanjskih poslova EU s napetošću očekuju predstojeću srijedu (11.2.2015.). Tada će se održati sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine, a prisutni će biti i njemačka kancelarka i predsjednik Francuske. U Minsku će se razgovarati o krizi u Ukrajini. Šefovi diplomatija zemalja članica EU do tada žele da "spuste loptu" kako ne bi ugrozili mogući dogovor. Lista daljih sankcija protiv Rusije je već sastavljena, ali se dogovor o tome očekuje tek u četvrtak (12.2.) kada će se u Briselu sastati šefovi vlada i država EU. Formalni zaključak o tome koje osobe će se staviti na posebnu listu za sankcije je već donesen, ali ona još neće stupiti na snagu, prenosi ministar vanjskih poslova Francuske Laurent Fabius.

EU prebacuje Rusiji da oružjem i ljudstvom podržava pro-ruske snage na istoku Ukrajine. Protekle godine je EU već podigla sankcije i zabranila djelovanje i ulazak u EU određenim osobama i firmama. Španski šef diplomatije Jose Manuel Garcia-Margallo ovako je formulisao cijenu tih mjera: EU je protekle godine zbog toga izgubila 21 milijardu eura. Španija posebno trpi zbog protivsankcija koje je uvela Rusija, a koje se tiču uvoza namirnica. Osim toga u Španiju nisu došli brojni turisti iz Rusije. Zbog toga Španija i nije oduševljena idejama o novim sankcijama Rusiji, jer vlada u Moskvi na njih može odgovoriti protivmjerama. I Italija, odnosno Austrija, skeptično gledaju na pooštravanje sankcija.

Britanski šef diplomatije Philip Hammond, naprotiv, upozorava da se u ovom trenutku ne smije smanjiti pritisak na Rusiju. Velika Britanija je tu na strani SAD stalno se zalaže za oštrije mjere. Šef diplomatije Litvanije također se ubraja u "jastrebove". Linas Linkevicius je prilikom susreta u Briselu izjavio da se nove sankcije moraju pripremiti i da se mora biti spremno da se one i uvedu u najkraćem mogućem roku: "Pripreme za to se moraju nastaviti. Evropska komisija radi na tome i kada dođe vrijeme za to, sankcije će biti proširene. Odluka se mora donijeti u pravom trenutku, ne smijemo zakasniti. Ponekad su one usvajane prekasno."

Nema jedinstvenog stava o isporukama oružja

U EU je sve vidljiviji raskol ne samo po pitanju uvođenja sankcija, nego i po pitanju slanja oružja ukrajinskoj armiji. Većina šefova diplomatije isključuje mogućnost slanja vlastitog oružja, ali bi pozdravilo ako se SAD odluče na to, tvrdi Linkevicius: "Podržali mi to ili ne, o tome odluku donose SAD." I druge dvije baltičke države, Estonija i Letonija, ali i Poljska ne bi imale ništa protiv isporuke oružja Ukrajini. Ipak, u Briselu je istaknuto da svaka država EU mora donijeti odluku za sebe. EU kao oranizacija, baš kao i NATO, nemaju posebna sredstva na raspolaganju kako bi to učinili. Linkevicius je ukazao na to da Rusija stalno snabdijeva oružjem pobunjenike na istoku Ukrajine. To je potvrdio i OSCE. "Druga strana to ne razmatra, nego je već donijela odluku o tome. Rusija isporučuje teško i skupo oružje. To čini iako je to cinično jer su u toku pregovori. Mi bi trebalo da pomognemo Ukrajini, ne samo finansijski, privredno i politički, nego i vojno. Mi ne šaljemo vojnike. O tome se ne raspravlja. Ali bi trebalo poslati oružje za odbranu", naveo je litvanski šef diplomatije.

Njemačka vlada odbacuje ovakve stavove. Tokom Konferencije o sigurnosti koja se proteklog vikenda održavala u Minhenu kancelarka Angela Merkel, šef njemačke diplomatije Frank-Walter Steinmeier, te ministrica odbrane Ursula von der Layen odbacili su slanje oružja u Ukrajinu. Ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz ovako je podvukao crtu nakon razgovora u Briselu: "Smatram da isporuke oružja nisu pravi odgovor, bez obzira na ishod pregovora u Minsku u srijedu. Više oružja u regionu djeluje kao ulje na vatru i definitivno će dovesti do eskalacije, a ne do deeskalacije krize. Isporuke oružja ne mogu biti opcija."

Predsjednik SAD Barack Obama će ubrzo donijeti odluku o tome hoće li on poslati oružje. Konzervativni republikanci u Vašingtonu su žestoki pobornici toga i traže da se ukrajinska armija naoruža defanzivnim oružjem. U to se ubraja protivoklopno oružje i bespilotne izviđačke letjelice.

"Ne može se vjerovati riječima koje stižu iz Rusije"

Većina ministara vanjskih poslova EU se nada da će u Minsku biti dogovoreno makar primirje. U ovom trenutku ništa nije sigurno, kaže njemački šef diplomatije Steinmeier. Još uvijek čak nije sigurno ni to da li će uopšte doći do susreta trojice predsjednika i njemačke kancelarke. "Na tome se radi", kaže Steinmeier. Ministar Linkevicius ne gaji veliko povjerenje: "Očekujemo diplomatsko rješenje. Niko ne želi rat. Ali procjene možemo donositi samo na osnovu događaja na terenu. U ovom trenutku ne možemo vjerovati riječima ruskih lidera. One su bezvrijedne sve dok ne vidimo dokaze na licu mjesta."