Transatlantsko partnerstvo na probi

Njemačka kancelarka Angela Merkel je otputovala u Vašington gdje bi sa američkim predsjednikom Barakom Obamom trebalo da razgovara o Ukrajini. Ona se oštro protivi mogućnosti isporuke američkog oružja Ukrajini. S druge strane, vjerovatnoća da do te isporuke dođe će se povećati ukoliko diplomatska inicijativa Berlina i Pariza ne uspije.

Na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, poruka zajedničkog nastupa glavnih diplomata iz Njemačke, SAD i Francuske bila je jasna: Vašington se slaže sa postupanjem Berlina i Pariza kada je riječ o Ukrajini. Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer i njegov francuski kolega Loran Fabijus još jednom su objasnili zašto su se odlučili za brzu diplomatsku akciju - i ponovili da su protiv isporuke oružja Ukrajini. "To ne bi bilo samo riskantno, već i kontraproduktivno", rekao je Štajnmajer.

Keri: "Nema podjele"

Ministar spoljnih poslova SAD Džon Keri naglasio je da nema podjele između SAD i Evropske unije kada se radi o pitanju da li Ukrajini treba isporučiti oružje ili ne. On je, međutim, u svom izlaganju pokušao da zaobiđe glavno pitanje: hoće li Obamina administracija poslati oružje Ukrajini?

Šef Stejt departmenta je prije nekoliko dana rekao da će američki predsjednik "uskoro" odlučiti o tome hoće li SAD isporučiti oružje Kijevu. U Minhenu je, međutim, govorio samo o tome da su "diskusije" o toj temi "taktičke a ne strateške". Doduše, tu konstataciju obara već i sama činjenica da je razmatranje isporuke oružja i dovelo do misije Merkelove i Olanda.

Nekoliko minuta nakon Kerija, oglasio se i republikanski senator Džon Mekejn, rekavši da isporuka oružja za njega nipošto nije samo taktička tema. On je ponovio da Zapad mora snabdjeti Kijev oružjem kako bi Ukrajina mogla da se brani protiv "agresora Putina". Mekejn je ovaj put malo ublažio rječnik - samo dva dana ranije, on je njemačkoj vladi prebacio "glupost".

I pored toga, bilo je jasno da jedan od vodećih aktera američke vlade zastupa pozicije suprotne onima koje su zauzeli ministri spoljnih poslova Njemačke i Francuske kao i - moguće - i američki predsjednik. Tako ne izgleda transatlantsko jedinstvo.

"Velika zategnutost"

"Tu postoji velika zategnutost", kaže Kristijan Harpviken, direktor Instituta za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO) u razgovoru za DW: "Ona je prisutna već godinama, ali pitanje je da li nju sada pojačava odluka SAD da otvoreno vojno podrži Ukrajinu, ili nije tako."

Da li trenutna transatlantska zategnutost može da se suzbije ili priguši, ili će dovesti do otvorenog sukoba mišljenja, to zavisi od dva faktora: kao prvo, od toga šta će donijeti misija Merkelove i Olanda. I drugo, od odluke Obame: da li će isporučiti Ukrajini oružje.

Obama pod pritiskom

"Obama je pod nezamislivim pritiskom da isporuči Ukrajini oružje", kaže Fiona Hil, direktorka Centra za SAD i Evropu vašingtonskog instituta Brukings, i dodaje da američki predsjednik dosad nije popustio, ali da ostaje da se vidi da li može - i da li hoće - da izdrži taj pritisak.

"Ovo je opasna situacija", rekla je Hilova za DW. Ona prenosi da u Vašingtonu mnogi žele da se odmah reaguje i ne razumiju poziciju Angele Merkel, kao i da je šteta što nema dugoročne strategije osim zahtjeva za isporukama oružja Ukrajini.

Za sada ostaje podjela između američkih zagovornika isporuke oružja i Evropljana koji to odbacuju. Evropljani nisu spremni da isporučuju oružje. Američki republikanci - jesu. Obamina administracija se još ne izjašnjava. "Da li bi situacija postala bolja ili lošija kada bi SAD odlučile da intervenišu u Ukrajini", pita se i Sunđoj Džoši, direktor trusta mozgova "Observer rič faundejšn" (ORF) u Delhiju i dodaje: "To je veliko pitanje."

Možda će stvari postati jasnije poslije posjete Angele Merkel Vašingtonu. Na kocki je mnogo toga: ne samo sudbina Ukrajine, već i transatlantsko partnerstvo.