Može li oružje zamijeniti diplomatiju u Ukrajini?

Umjesto da Konferencija u Minhenu bude mjesto obilježavanja sedamdeset godina od kraja II svjetskog rata ili 25 godina od potpisivanja ugovora koji je omogućio ujedinjenje Njemačke, da se razgovara o istorijskim poukama tih događaja, doživjeli smo suprotno, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ruski ministar vanjskih poslova je drsko izvrtao činjenice i malo je nedostajalo da Rusiju predstavi kao žrtvu i da joj dodijeli nagradu za očuvanje ljudskih prava jer je aneksijom Krima odgovorila na referendum o samostalnosti, a na istoku Ukrajine spriječila genocid. Šta bi na sve to rekli narodi Kavkaza, pita se novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga i nastavlja:

"Zapad je s razočaranjem ustanovio da je izgubio partnera u Putinovoj Rusiji. Pod bivšim obavještajcem KGB-a Rusija je na putu da se definiše kao suprotnost Zapadu i očito da joj se dopada ta uloga, bez obzira na slabost njene privrede. Oni koji su nekada živjeli u zoni u kojoj je zadnju riječ imao Sovjetski Savez i nisu previše iznenađeni takvim razvojem događaja. Svi stoje pred istim pitanjem: kako pomoći Ukrajini, a da se Rusiji ne da povoda za dalju vojnu eskalaciju?

Diskusija o tome ne smije dovesti do razjedinjavanja Evropljana i Amerikanaca. Puno toga je na kocki. Za početak, budućnost Ukrajine, njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Riječ je i o budućnosti same Evrope, sistemu vrijednosti i principima na kojima ona počiva. Zapad mora pokazatii da stoji iza svojih uvjerenja, on ne smije pokleknuti pred Putinovom "politikom moći", ili kod Ukrajinaca stvoriti utisak da su ostavljeni na cjedilu. Istovremeno, to ne smije dovesti do gubitka smisla za ono što je realno u konfliktu u koji je direktno uključena Rusija", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

SAD sve nestrpljivije

Vidljivo je da političari Kremlja žive u "paralelnom univerzumu" i da se do njihove svijesti ne može doprijeti diplomatijom. Sve je vjerovatnije da će SAD početi sa isporukama oružja za Ukrajinu, piše list Die Welt:

"Iako je njemačka kancelarka Angela Merkel skoro posljednja koja pokušava da stvari riješi razgovorom, u međuvremenu se i kod nje javlja sumnja da Vladimir Putin živi u vlastitom svijetu. To je svijet u kojem se bolesni ponos velike sile pretvorio u želju za osvajanjem. Svijet u kojem nema želje da se konflikti riješe mirnim putem. Čini se da nuđenje dijaloga više ne pomaže. Američki senator John McCain ukazuje na to da se konflikt možda ne može riješiti ni vojnim putem, ali da on ima "vojnu dimenziju".

Kada Angela Merkel u srijedu (11.2.2015.) otputuje na pregovore u Minsk, mogla bi to biti posljednja šansa da se barem privremeno zaustavi širenje ratne zone. U SAD i u državama koje su nekada bile dio Istočnog bloka raste broj onih koji smatraju da se Ukrajini koja teži slobodi ne smije oduzeti pravo da se brani, te da se za Rusiju mora povećati "cijena rata". Drugim riječima: ako diplomatija kancelarke Merkel ne urodi plodom, Ukrajina će dobiti oružje. Koliku cijenu rata ćemo mi onda da platimo, to ne zna niko. Čak ni senator John McCain", piše Die Welt.

Ispravna taktika kancelarke Merkel

List Tageszeitung također piše o cijeni rata za Rusiju i za Zapad, ali je ipak je protiv isporuka oružja:

"Čak i tvrdolinijaši u SAD nisu naivni da vjeruju da se ukrajinska armija može toliko ojačati da u korijenu uguši svaki pokušaj napada separatista ili čak da ih porazi. To je ipak cinična strategija koja bi za posljedicu imala visok danak u krvi kod samih Ukrajinaca. Ne samo to. Ta strategija može dovesti do širenja požara. Šanse za njen uspjeh su više nego pod znakom pitanja. Problem je u tome, smatra potpuno ispravno Angela Merkel, da ona ne može zamisliti situaciju u kojoj bi "naoružavanje ukrajinske armije dovelo do toga da Putin povjeruje da može biti vojno poražen". Jedini ispravan zaključak koji donosi kancelarka stoga glasi: ona sve karte stavlja na diplomatsko rješenje krize.

Kratkoročno gledano, to nema velike izglede za uspjeh. Teško je očekivati da će se stvari riješiti na sastanku koji će imati sa Putinom i Porošenkom u Minsku. Ali, upozorava Merkel, i Berlinski zid je pao nakon niza godina", zaključuje Tageszeitung.