Prijetnja Ukrajini i religija: Rusko pravoslavlje ćuti

Rabin Šlomo Bakšt kaže zabrinuto da na ulicama Odese ima vojnika više nego ikada: „Vidi se da su Ukrajinci danas mnogo veće patriote nego prije deset godina. Oni se poistovećuju mnogo jače sa svojom zemljom i spremni su da je brane“.

Prijeteći upad ruskih trupa tema je i za vjerske zajednice u zemlji i u Evropi. Ukrajina sa tradicionalnom pravoslavnom većinom i jevrejskom manjinom podijeljena je oko toga.

U zemlja od 40 miliona stanovnika dominira pravoslavno hrišćanstvo, 60 odsto Ukrajinaca se izjašnjava tako. Na zapadu zemlje, u lavovskoj oblasti ima nekoliko miliona vjernika Ukrajinske grkokatoličke crkve. Ona priznaje papu kao svog poglavara, a vjerske obrede obavlja na pravoslavan način, dok njeni sveštenici mogu da se žene. Pored te crkve, postoje manje zajednice protestanata, Jevreja i muslimana.

Raskol u pravoslavlju

Od proglašenja ukrajinske nezavisnosti 1991, pravoslavlje u toj zemlji duboko je podijeljeno. Aneksija Krima i ruska intervencija na istoku Ukrajine dodatno su produbili podjele.

- pročitajte još: Podjele u pravoslavlju ostaju

Pravoslavnu crkvu Ukrajine je 2018. kao autokefalnu crkvu priznala Carigradska patrijaršija. Taj korak naišao je na snažno protivljenje ruskog patrijarha iz Moskve, pod kojim je sada znatno manja Ukrajinska pravoslavna crkva. Otada postoji sukob između patrijarha u Moskvi i Istanbulu. Često je uočljiva bliskost moskovskog patrijarha Kirila i šefa Kremlja Vladimira Putina. Analitičari često podvlače izrazitu bliskost crkve i države.

- pročitajte još: Zabluda vaseljenskog patrijarha

Regina Elsner, teološka analitičarka u berlinskom „Centru za istočnoevropske i međunarodne studije“, kaže da taj sukob u Ukrajini za sada nije vjerski konflikt, ali da od 2014. godine religija igra važnu ulogu. Ona dodaje da „ruska pravoslavna crkva pokazuje slične hegemonijalne težnje“ kao i ruska država – polazi se od sopstvene dominacije.

Rusko pravoslavlje ćuti

Regina Elsner podsjeća da je konflikt eskalirao nakon istanbulskog priznavanja autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine. Moskovska patrijaršija i njoj pripadajuća Ukrajinska pravoslavna crkva nikada se nisu izjasnile protiv vojne intervencije i aneksije Krima. „Time se crkva u samoj zemlji dodatno izolovala", kaže Elsner.

- pročitajte još: Da li u Rusiji postoje „pravoslavni talibani“?

Poglavari ruskog pravoslavlja, kako u Moskvi, tako i u Kijevu, o svemu tome ćute. Prema Elsnerovoj, oni pokušavaju da se u potpunosti klone političkih pitanja. Prošlog vikenda je patrijarh Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije uputio poziv na molitvu za mir. On je tom prilikom, prema izvještaju Katoličke novinske agencije (KNA), upozorio da se „prijetnja Rusije ne smije potcijeniti“.

I papa upozorava

Dok u pravoslavlju nema puno riječi posvećenih toj temi, iz različitih evropskih zemalja dopiru apeli za mir i mirno rešavanje sukoba iz redova katoličke crkve. Papa Franja je takođe dao izjavu, pozvavši odgovorne da „učine sve kako bi sačuvali mir". Papa je dodao da su vijesti iz regiona „veoma uznemiravajuće“.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej I pozvao je iz Istanbula na dijalog i na poštovanje međunarodnog prava. „Oružje nije rešenje. Naprotiv, ono može doneti samo rat, nasilje, patnju i smrt“.

Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske grkokatoličke crkve, pozvao je papu da posjeti Ukrajinu. Prema njegovom mišljenju, papin dolazak bio bi „snažan gest“ i mogao bi se organizirati i pod trenutnim okolnostima. Slične izjave je prethodnih dana davala ranija predsjednica Savjeta evangelističkih crkava u Njemačkoj Margot Kesman.

Papina posjeta Ukrajini bi bila rizična

Stručnjakinja za istočnoevropska vjerska pitanja Elsner kaže međutim da takva posjeta nije vjerovatna. Prema njoj, papa bi mogao da dolije ulje na vatru u napetim ekumenskim odnosima i upropasti odnos s ruskim pravoslavljem. A do sada je taj odnos pomno njegovan, uprkos svim sukobima. Ona misli da bi dobar odnos Vatikana sa ruskim pravoslavljem mogao da se iskoristi za zajednički nastup crkava kako bi se pokazalo da one nisu na strani ratnih huškača.

- pročitajte još:Kriza na Krimu dijeli i crkvu

I glavni rabin u Odesi Bakšt je skeptičan prema mogućoj papinoj posjeti u ovom trenutku: „Bio bi to ljubazan gest, ali ništa više”. On kaže da je Ukrajina pravoslavna, a ne katolička zemlja. Osim toga, mišljenja je da religija ne bi trebalo da se petlja u politiku.

Bakšt ima preče brige: „Uprkos tome, mi se spremamo na sve moguće scenarije, i ovdje, u jevrejskoj zajednici. Primeti se da stanovništvo više nego inače nabavlja životne namirnice“. On kaže da to važi i za njegovu vjersku zajednicu, koja želi da obezbijedi snabdijevanje svojih članova. „Nikad se ne zna“, zaključuje Bakšt.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu