1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

PIC, karo, herc i blef

8. juni 2023

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira zaključio je da se BiH i dalje suočava sa izazovima, uključujući secesionističke prijetnje. Stiže još jedna u nizu prijetnji o posljedicama. Pitanje imovine ide na parlament.

https://p.dw.com/p/4SKMJ
Kristijan Šmit, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH
Foto: Selma Boračić-Mršo/DW

Nakon dvodnevnog zasjedanja političkih direktora Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC), zaključak je da je politička situacija nestabilna, između ostalog i zbog prijetnje secesijom iz Republike Srpske. Zbog toga bi se, kako je nakon sjednice saopštio visoki predstavnik Kristijan Šmit, mnogi mogli suočiti sa posljedicama, prvenstveno predsjednik RS, Milorad Dodik.

„Oni koji idu u tom pravcu i igraju se s tim, igraju se sa budućnošću građana ove zemlje. Trpiće velike posljedice od međunarodne zajednice i od mene“, poručio je Šmit, podsjetivši na Dodikov stav da ne prihvata visokog predstavnika, ali da sluša sve što visoki predstavnik govori.

Konkretna reakcija ili samo prijetnja

„Neću mu reći koje ću korake preduzeti prema njemu, ali bi mogli biti povučeni neki koraci“, rekao je Šmit nakon sjednice.

„Upravni odbor PIC-a je skup ljudi koji se lažno predstavljaju“, odgovara Dodik na najave reakcije međunarodne zajednice povodom secesionističke politike koja se vodi posljednjih mjeseci.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik, predsjednik Republike SrpskeFoto: European Parliament/AA/picture alliance

„Oni sebe nazivaju međunarodnom zajednicom iako je jasno da je riječ o grupi zapadnih zemalja. I poslate su identične poruke koje slušamo posljednje skoro tri decenije“, poručio je Dodik.

Ekspertska grupa OHR-a, koja je zadužena za izradu zakona o državnoj imovini pri kraju je posla, a nametanja zakona neće biti. PIC je bezuslovno podržao radnu grupu za izradu zakona, koji će biti upućen u državni parlament.

„Radi se o tehničkom pitanju. Govorim o imovini koja se može nalaziti bilo gdje. To može biti neka sportska dvorana. Mora biti jasno kome pripada taj objekat. To pitanje je lako riješeno u svakoj državi nastaloj raspadom bivše Jugoslavije“, poručio je Šmit, koji je inicirao izradu zakona, nakon što su vlasti u RS u nekoliko navrata odbacile odluke Ustavnog suda BiH, u kojima je zemljište označeno kao imovina BiH, kao pravnog nasljednika nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine. Bošnjački politički korpus, čini se nezadovoljan ovakvim razvojem situacije.

„U OHR-u ništa novo. Gospodin Šmit stalno delegira da se mi dogovorimo oko teških pitanja, izuzimajući sebe kao odgovorno lice na čelu dejtonske institucije koja se zove OHR“, poručuje zastupnik SDA u Parlamentu BiH, Šemsudin Mehmedović.

Iz RS ne daju imovinu

U Republici Srpskoj ne prihvataju ovu odluku niti zakon koji će se naći u parlamentu. Ne odustaju od stava da je raspodjela imovine završena 1995. godine, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Parlamentarna skupština usvaja zakone i donosi rješenja u skladu sa onim što jesu nadležnosti Parlamentarne skupštine, a imovina to svakako nije. Jer imovina je riješena Dejtonskim sporazumom, Ustavom BiH i ona pripada i Srpskoj“, rekao je delegat Kluba Srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević, napomenuvši za RTRS da visoki predstavnik ne postoji jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti.

Zastave BiH i Evropske unije
PIC traži hitno usvajanje zakona usklađenih sa zakonodavstvom EUFoto: picture-alliance/dpa/DW

U kominikeu PIC-a je navedeno i da se BiH i dalje suočava s krupnim izazovima, uključujući secesionističke prijetnje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj i napore kojima se podrivaju država i njene institucije, te da entiteti nemaju pravo na secesiju.

„Entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH'“, navode iz PIC-a.

Dio kominikea odnosi se i na napredak BiH na putu ka EU, gdje se traži hitno usvajanje zakona usklađenih sa zakonodavstvom EU, poput Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, sudovima i sprečavanju sukoba interesa. Zanimljivo je da je PIC pozvao sve političke aktere u BiH da nastave sa dosadašnjim pozitivnim trendom i iskoriste šansu kako bi podsticali pomirenje i dalji napredak BiH na evroatlantskom putu.

„Najprije treba odrediti koji su to pozitivni trendovi, ako se već naglašava da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, onda vidimo da duvaju stari vjetrovi i da su i u pozitivnim trendovima ostali stari problemi i brige“, kaže politička analitičarka Tanja Topić, dodavši da je nešto oštrija poruka ovog puta upućena pojedinim političarima.

Milorad Dodik i Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i pravda
PIC je pohvalio i brzo uspostavljanje vlasti nakon oktobarskih izboraFoto: Dragan Maksimović /DW

Normalno kao isplata penzija

„Tako da uskoro možemo očekivati i reakcije nekih koji se osjete prozvanim. Tobože pozitivan zamah u usvajanju zakona koji će BiH približiti EU možda je iluzija ili optička varka nastala nakon razgovora sa zvaničnicima BiH. U uslovima prijetnji restriktivnim zakonima o kleveti i nevladinim organizacijama prije se može govoriti o putu koji ide suprotnim pravcem od onog evropskog“, zaključuje Topić.

PIC je pohvalio i brzo uspostavljanje vlasti nakon oktobarskih izbora te, kako su naveli, pozitivan trend u radu Savjeta ministara. Iako se u odnosu na raniju višegodišnju stagnaciju to može tretirati kao uspjeh, mnogi u tome vide apsurd.

„Osnovni procesi koji treba da se odvijaju u normalnom političkom životu, kao što je formiranje vlasti nakon izbora, kod nas su godinama stagnirali. To vam je isto kao kada neka od vlada pošalje saopštenje da sutra počinje isplata penzija. Nešto što se ne bi trebalo dovoditi u pitanje“, kaže novinar iz Banjaluke, Željko Svitlica.

Sjednici PIC-a prisustvovali su Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH i Zukan Helez, zamjenik predsjedavajuće i ministar odbrane, te predstavnici nekih nevladinih organizacija. U radu Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira učestvuju ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije. Rusija više ne učestvuje u radu PIC-a i zajedno sa Kinom ne priznaje Kristijana Šmita kao visokog predstavnika.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu