Tačka na spor oko državne imovine u BiH?

Propao je još jedan pokušaj donošenja Zakona o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj, nakon što je prethodni u aprilu prošle godine poništio visoki predstavnik. Entitetski zakon, koji je trebao regulisati pitanje imovine u RS, usvojen je u decembru, a oboren do konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i to po apelaciji bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića. Sve to nakon što je prethodno Ustavni sud BiH proglasio imovinu na cijeloj teritoriji BiH državnom, što je zvanična Banjaluka odbacila.

„Nalog od 12. aprila 2022. (kojim je poništen prethodni Zakon o imovini op.a) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti čija se primjena obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda BiH ili dok Ustavni sud ne donese odluku o privremenim mjerama u vezi s navedenim zakonom“, odluka je OHR-a, donersena nekoliko časova prije stupanja na snagu pomenutog zakona u RS.

Dodik: „Ništa se nije dogodilo“

Odluka je donesena nakon vanredne sjednice Savjeta za implementaciju mira, u kojoj je zadržano pravo visokog predstavnika Kristijana Šmita da dodatno produži nalog s ciljem obustavljanja svakog daljeg pokušaja jednostranog regulisanja pitanja državne imovine.

Ova odluka se, kao i one prethodne, nije svidjela političarima u Republici Srpskoj odakle ponavljaju da visoki predstavnik nema mandat, jer ga prilikom imenovanja nije podržao Savjet bezbjednosti UN-a.

„S pravnog stanovišta nije se dogodilo ništa. Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi. Odluke ilegalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine i Republike Srpske“, rekao je Dodik, komentarišući odluku Kristijana Šmita da suspenduje zakon o nepokretnoj imovini.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD) kaže da Ustavni sud godinama, uz pomoć stranih sudija, provodi propise da kreira novu ustavnopravnu političku realnost, umjesto da štiti ustavnost i zakonitost.

„Imovina RS pripada njoj i reguliše se njenim zakonodavstvom, jer nigdje u Ustavu ne piše ni da pripada BiH, niti da se na tom nivou reguliše“, kaže Cvijanovićeva.

Čekao se samo Šmit

Pred Ustavnim sudom BiH biće mnogo posla. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ranije je podnio apelaciju, iako preuranjenu, s obzirom da Zakon o nepokretnosti nije bio na snazi. Iz kabineta hrvatskog člana Željka Komšića uputili su apelaciju Ustavnom sudu a u zahtjevu se traži i privremena mjera kako ne bi nastala šteta zbog primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

„Bez obzira na to što se zahtjevi za privremenom mjerom razmatraju na plenarnim sjednicima Ustavnog suda BiH, koje se sazivaju tek nekoliko puta godišnje, vjerujemo da će Ustavni sud BiH prepoznati važnost i hitnost ovog predmeta“, naveo je Komšić, pozivajući tužilaštvo da procesuira lica koja ne poštuju odluke Ustavnog suda.

11 poslanika stranaka „četvorke“ u Parlamentu BiH, SDP-a, NiP-a, Naše stranke i Bosanskohercegovačke incijative Kasumović Fuad, uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti. Reagovao je i predsjedavajući Parlamenta BiH, Denis Zvizdić.

„Državna imovina je za nas jedno od najvažnijih pitanja i o tome može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH“, napisao je Zvizdić na svom tviter nalogu.

U SDA su čekali da se zakon objavi u Službenom glasniku RS-a, što je u pravnom smislu isto kao i nalog OHR za suspenzijom.

„Ovlašteni predstavnici SDA u institucijama uputiće zahtjev za ocjenu ustavnosti, čiji tekst već imamo spremljen. Pravni savjet SDA je ozbiljno pristupio ovome i završio svoj dio posla. SDA je uvijek predvodila procese zaštite ustavnog poretka pred secesionističkim potezima vlasti RS. Tako će biti i ovaj put“, rekao je bivši član Predsjedništva i delegat u Domu naroda, Šefik Džaferović (SDA).

Od vojne do državne imovine

U Zakonu o nepokretnoj imovini koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, sva nepokretna imovina koju koriste vlasti RS, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i sve druge službe, pripadaju ovom entitetu. To je ujedno i višegodišnji predmet sporenja u BiH, tačnije od 2004. godine i prvog pokušaja podjele imovine. Tada je Savjet za implementaciju mira (PIK) pozvao domaće vlasti da riješe ovo pitanje.

OHR je čekao godinu dana, a kako dogovora nije bilo, tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun, nametnuo je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom kako ne bi došlo do knjiženja na niže nivoe vlasti. Imovinu koju je imala bivša država trebalo je rasporediti između svih nivoa vlasti pa je vojna razdvojena na perspektivnu, koja se može koristiti, poput kasarni i neperspektivnu, koju država nije koristila a pripadala je nižim nivoima vlasti.

Jedan od uslova za ispunjavanje Akcionog plana za članstvo u NATO bila je raspodjela vojne imovine, što je uglavnom završeno. Kamen spoticanja postaje državna imovina 2012. godine, kada je tadašnja vladajuće „šestorka“ ušla u pregovore o ovom pitanju. Prema tumačenju dijela struke, ovo pitanje je završeno jer je Ustavni sud BiH početkom 2020, donio odluku da su šume, rijeke i poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, što je onda izazvalo donošenje entitetskih zakona kako bi se imovina na teritoriji RS tu i uknjižila.

„Iza nas stoji Ustav i zemljište će biti upisano na Republiku Srpsku“, kategoričan je tada bio Dodik, nakon čega je sazvana posebna sjednica Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti sa BiH na RS, čije usvojene tačke nikada nisu sprovedene. U dokumentima se čak navodi da se odluke visokog predstavnika neće primjenjivati na teritoriji RS niti objavljivati ali je nakon suspenzije zakona o nepokretnoj imovini, u februaru prošle godine, entitetski parlament usvojio isti zakon prije dva mjeseca.

Šta donosi entitetski zakon

Prema entitetskim zakonima, daje se mogućnost knjiženja oko 400 objekata sa zvaničnog spiska državne imovne. Sve to odnosi se na objekte koji su predmetom Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kojeg je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik, Pedi Ešdaun.

Neki od tih objekata su zgrada Narodne skupštine RS u Banjaluci koja je nekada bila Dom vojske, zatim zgrada Palate predsjednika RS koja se prije rata koristila za potrebe Narodne banke, te kao filijala Službe državnog knjigovodstva (SDK).

Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da je priča o imovini stara i da domaći političari nikada nisu uspjeli da se dogovore.

„Ako govorimo o nekoj vrsti raspleta, bez obzira na osporavanja OHR-a, visoki predstavnik je i dalje vrhovni autoritet u tumačenju civilnog dijela mirovnog sporazuma. Nepoštovanje njegovih odluka, ako bi došlo do bilo kakve uknjižbe suprotno njegovoj odluci, mislim da će biti tretirano kao krivično djelo“, kaže Topić, ističući da u ovom trenutku visoki predstavnik ima snažniju poziciju od Dodika, te da će na kraju biti ispoštovana njegova odluka.

„Raspolaganje državnom imovinom“ najbolje je objasniti na primjeru hidroelektrane Buk Bijela, gdje su Srbija i RS potpisale sporazum o njenoj izgradnji, koja je u toku. Međutim, za to vrijeme je Ustavni sud donio je odluku da su rijeke u vlasništvu države, te da ona jedina može biti potpisnik u ovom slučaju. S druge strane, u RS tvrde da država nema nadležnost, te da u tom dijelu rijeka Drina protiče teritorijom ovog entiteta.

Buk Bijela kao prekretnica?

Tokom pregovora o formiranju Savjeta ministara nakon posljednjih izbora, političari iz Federacije BiH predložili su da ovaj entitet ima udio u projektu od 25 odsto.

„Republika Srpska ne može sama to graditi sa Srbijom. A zašto bi BiH sprečavala taj projekat“, rekao je tokom procesa formiranja vlasti Elmedin Konaković, sadašnji ministar spoljnih poslova BiH.

„Buk Bijela bi mogla biti samo u vlasništvu dvije države Srbije i BiH, a unutar BiH zavisno od nivoa investicije podijeljena, recimo, između dvije Elektroprivrede“, rekao je Konaković.

Međutim, imovina se u Federaciji već godinama knjiži i na državnu i entitetsku vlast, s obzirom da se u političkom smislu radi o istom rezultatu, jer se nastoji što više imovine uknjižiti na državu. S druge strane, RS ovim potezima ne želi da izgubi neki oblik suverenosti unutar BiH.

Raspodjela državne imovine jedan je i od pet ciljeva koje je još 2008. godine definisao PIK, kao uslov za zatvaranje OHR-a. Komisija za državnu imovinu, koja je kasnije formirana, imala je nekoliko prijedloga o načinu knjiženja na državu i niže nivoe vlasti, ali nijedan nije dobio saglasnost svih političkih strana u BiH.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu