Manuel Sarrazin: nove šanse za zapadni Balkan

Ovog ponedjeljka (27. 2. 2023.) u Bruxellesu se ponovo sastaju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik vlade Albin Kurti. Tema susreta je plan normalizacije odnosa između dviju zemalja koji su predložile Njemačka i Francuska. Europska unija i SAD su Srbiji i Kosovu dali rok da prihvate plan do ožujka 2023.

Taj plan predviđa, među ostalim, da se dvije zemlje, istina, ne priznaju međusobno formalno, ali da prihvate postojanje druge države i time pokrenu proces normalizacije, slično kako je to uspjelo između Savezne Republike Njemačke i DDR-a na temelju ugovora iz 1972. Srbija dosad odbija priznati neovisnost kosova proglašenu 2008. godine.

Jak signal za Srbiju i Kosovo

Političar Zelenih i stručnjak za jugoistočnu Europu Manuel Sarrazin, posebni povjerenik Savezne vlade za zapadni Balkan, vidi u predloženom planu dobre šanse za obje zemlje: „Europski prijedlog, koji se temelji na jednoj njemačko-francuskoj inicijativi, u stanju je riješiti velik dio problema između dviju zemalja. On može osloboditi proces integracije te regije u EU." Prihvaćanje toga plana bio bi bitan napredak za obje zemlje na putu prema Europskoj uniji. Sad postoji mogućnost da obje zemlje pokažu fleksibilnost i prihvate predložene nacrte. To bi na kraju krajeva bio i jak pozitivni signal za cijelu regiju zapadnog Balkana u teškoj međunarodnoj situaciji, kaže Sarrazin u razgovoru za DW.

Prihvaćanje plana ne bi, istina, riješilo sve probleme u međusobnim odnosima, kaže Sarrazin, ali bi otvorilo „jedan pozitivni put", tako da bi se za Srbiju i Kosovo konačno isplatilo biti konstruktivan. To bi pojednostavnilo i brojna pitanja regionalne suradnje, i regionalne gospodarske suradnje: „Postojale bi brojne mogućnosti provesti točke koje smo postigli u Berlinskom procesu, pa i nadograditi ih."

Nejasno držanje Srbije o ratu u Ukrajini

Pozitivnim držanjem prema europskom prijedlogu osobito bi predstavnici Srbije mogli dokazati da s time misle ozbiljno, „pitanje Kosova konstruktivno riješiti i time vjerodostojno ići putem europske integracije". Može nastati potpuno novo povjerenje „da se u srbijansku politiku može pouzdati". Bio bi to snažan signal u smjeru gospodarskih aktera, među ostalim i Njemačke, koji sad razmišljaju treba li u Srbiji investirati, kaže Sarrazin.

To je važno i s obzirom na činjenicu da u ovom trenutku mnogi nisu sigurni, kakvo stajalište Srbija zauzima u vezi s ratom u Ukrajini: „Naravno, i dalje očekujemo da se Srbija korak po korak približi zajedničkoj europskoj vanjskoj politici, kako je zapisano u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, i da se na kraju priključi toj politici."

„EU treba Srbiji jasno reći što misli"

Tko želi pristupiti Europskoj uniji mora prihvaćati i europske odluke. „Tamo ne vidimo nikakvog pomaka", kritizira Sarrazin. On apelira na EU da Srbiji jasno kaže što misli. Biti iskren je bolje nego „prikrivanje ili uljepšavanje malih koraka, koje bi dvije strane trebale dogovoriti, da bi se onda pravile kao da je sve u redu".

Veseli to što je srbijanska vlada posljednjih tjedana i mjeseci pokušavala ojačati svoj bilateralni angažman u vezi s Ukrajinom, kaže Sarrazin. Te signale su nedvojbeno primijetili u Europskoj uniji. Ali, istovremeno u Srbiji postoji jako puno pro-ruske propagande, kaže on. Zato se mora pokušati šire postaviti diskurs o ratu u Ukrajini, koji postoji u Srbiji. Perspektiva patnji u Ukrajini i zločina koje Rusija čini u Ukrajini morali bi puno jače biti uzeti u razmatranje i o njima bi se trebalo javno raspravljati. „Na kraju krajeva radi se o ruskim ratnim zločinima, o ruskim imperijalnim pokušajima, da Ukrajinu kolonijaliziraju – prema jednom slavenskom narodu, prema Ukrajini", naglašava Sarrazin.

Napeto stanje u Bosni i Hercegovini

Kao posebni izaslanik Savezne vlade za zapadni Balkan Manuel Sarrazin prati i napeto stanje u Bosni i Hercegovini. Prije svega aktualnu oštru raspravu o njemačkom političaru iz CSU-a Christianu Schmidtu, visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu, on smatra kontraproduktivnom. S kritikom prema Schmidtu u pitanje se dovodi i ta funkcija: „U sadašnjoj geopolitičkoj situaciji raspravu o ukidanju OHR-a smatram nehajnom i čak opasnom."

O svom jednogodišnjem djelovanju kao povjerenik Savezne vlade za zapadni Balkan Sarrazin pravi pozitivnu bilancu. Prije svega Berlinski summit, tri sporazuma o mobilnosti, izjava o opskrbi energentima, u sklopu kojih je i Njemačka bilateralno u toj regiji na raspolaganje stavila veliku svotu financijskih sredstava, jako važni su signali. „Savezna vlada je jasno pokazala da je za europsku budućnost svih šest država zapadnog Balkana", naglašava Sarrazin.

U to pripada ne samo traženje mogućnosti rješenja za aktualne akutne krize, nego i osjetno poboljšanje perspektiva za društva te regije: „Na tomu mi u Saveznoj vladi namjeravamo raditi idućih mjeseci." Složan nastup u prisnoj koordinaciji s partnerima u Europskoj uniji i SAD-u pretpostavka je da se postigne pozitivan razvitak na zapadnom Balkanu, kaže Sarrazin.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu