Nema dogovora o Ustavnom sudu i sudovima u BiH?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) u središtu je političke krize, najteže od završetka rata u BiH. Kako su odluke tog suda konačne i obavezujuće za sve organe vlasti na svim nivoima, Republika Srpska suspendovala je njegove odluke, a potom i odluke OHR-a (Office of the High representative – Ured visokog predstavnika).

Naime, Ustavni sud BiH je u više navrata proglašavao „neustavnim“ pojedine akte RS-a, a neke se odnose na državnu imovinu.

Zakoni kojima se praktično onemogućava djelovanje Ustavnog suda BiH i OHR-a na tertitoriji RS-a su „ozbiljan pravni, politički i sigurnosni problem“, ne samo za BiH već i za regiju. To u komentaru za DW potvrđuje Srećko Latal, regionalni urednik BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže).

„Ti zakoni uspostavljaju različite pravne regulacije u različitim djelovima zemlje i suštinski predstavljaju početak pravnog otcjepljenja RS-a od ostatka zemlje“, kaže Latal.

Urednik BIRN-a vjeruje da bi svaki pokušaj teritorijalne podjele BiH „vjerovatno završio novim ratom“, a sporne zakone RS-a vidi kao pokušaje da se Dodik održi na vlasti.

Ključno pitanje – strani suci

Nakon što je suspendovala odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, RS se već mjesecima nalazi van ustavno-pravnog poretka BiH.

No, uprkos prijetnjama „osamostaljenjem RS-a“ – posljednja se manifestuje kroz Dodikov prijedlog za „ujedinjenje RS-a, Srbije i Crne Gore“ – predsjednik RS-a nastavlja razgovore sa koalicijskim partnerima na državnom nivou – Trojkom i HDZ-om (Hrvatska demokratska zajednica) BiH – kako bi se ispunili uslovi iz mišljenja Evropske komisije i kako bi BiH do kraja ove godine dobila status pregovarača.

Međutim, Dodik sve uslovljava odlaskom stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Koalicija je zato formirala radnu grupu (komisiju) koja bi trebala riješiti to ali i druga pitanja iz oblasti pravosuđa.

No, rješavanje tog pitanja zadire u ustavnu materiju, jer je izbor sudaca reguliran daytonskim Ustavom BiH. A Ustavom je precizirano da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova. Četiri bira Predstavnički dom Federacije BiH, a dva Skupština RS-a. Ustav ne precizira da sudije moraju biti iz određenih (konstitutivnih) naroda, ali su u praksi to uvijek bili po dva suca iz svakog od tri konstitutivna naroda, bošnjačkog, hrvatskog i srpskog.

Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strazburu, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH, a suci „ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države“.

Upravo je ta odredba „trn u oku“ političara iz RS-a, jer je glas „stranaca“ u Ustavnom sudu često bio odlučujući u poništavanju „neustavnih“ akata (zakona) tog entiteta.

Odlazak stranih sudaca omogućio bi političku kontrolu pravosuđa?

Politički analitičar Ibrahim Prohić vjeruje da bi odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH imao „nesagledive negativne posljedice“ po državu i društvo.

„Dominacija politike nad pravosuđem bila bi apsolutizirana, institucije i zakon de facto suspendirani, a oni koji imaju moć bili bi sigurni od sudskog progona. Oni bi , zapravo, postali zakon“, piše Prohić na Facebooku.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik godinama insistira na odlasku stranaca iz Ustavnog suda BiH. Motiv je politička kontrola pravosuđa, tvrde analitičari.

„Politička kontrola pravosuđa naročito je prisutna u zemljama u tranziciji, ali i u razvijenim državama Evropske unije (EU), na primjer u Mađarskoj gdje Viktor Orban, inače prijatelj Milorada Dodika, pod kontrolom ima i pravosuđe i medije i to je daleko od demokratije“, kaže pravni ekspert i bivši sudac Vehid Šehić.

Može li BiH u EU sa stranim sucima, OHR-om?

Ipak, tvrdi Šehić, BiH sa postojećim Ustavom „ne može biti članica EU“. „Ne možemo biti članica EU ni sa visokim predstavnikom, niti sa Ustavnim sudom u kojem postoje trojica stranih sudaca“, kaže Šehić za DW.

„Ja bih bio najsretniji, kao građanin ove države, da u Ustavnom sudu isključivo rade državljani BiH, ali mi nismo demokratsko društvo i zato smatram da su nam strani suci još potrebni“, kaže Vehid Šehić.

I Dodik insistira da suci Ustavnog suda budu državljani BiH i time uslovljava donošenje svih drugih zakona.

„Dvoje sudija Ustavnog suda BiH išli bi iz RS-a, četiri iz FBiH, a ova tri, koji ne bi bili stranci nego državljani BiH, birala bi Parlamentarna skupština BiH“, predlaže Dodik.

I Ustav koji propisuje da Parlamentarna skupština BiH može zakonom predvidjeti „drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“.

Strah od blokade najznačajnije državne institucije

Ali nisu svi Dodikovi koalicijski partneri spremni za takva rješenja jer se plaše uvođenja instituta „entitetskog glasanja“ u Ustavni sud BiH.

Naime, princip „entitetskog glasanja“ u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH znači da nijedan zakon ne može biti usvojen ako nema podršku većine zastupnika iz oba entiteta. Bošnjački zvaničnici smatraju da bi, u slučaju odlaska stranih sudija, to postala praksa i u Ustavnom sudu BiH čime bi se omogućile blokade te institucije.

„Dodik ne može i nikad neće postići sporazum s Trojkom o izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH sve dok BiH ne postane punopravna članica EU“, kaže jedan od čelnika Trojke, funkcioner Naroda i Pravde Denis Zvizdić.

Za njega je neprihvatljiv paritetan odnos sudija 3-3-3 (3 Bošnjaka, 3 Hrvata i 3 Srbina). „Ne prihvatamo bilo kakav veto ili 'entitetsko glasanje' u Ustavnom sudu BiH i ne prihvatamo da strane sudije bira bilo koji drugi pravni autoritet osim predsjednika Evropskog suda za ljudska prava“, kaže Zvizdić.

I Sud BiH je imao strane suce

Ustavni sud je najviši pravosudni organ u BiH, a osnovna mu je zadaća da podržava Ustav BiH i štiti temeljna prava i slobode građana. Rješava sporove u vezi sa nadležnostima različitih nivoa vlasti u BiH, ocjenjuje ustavnost zakona i specijalnih paralelnih odnosa entiteta sa susjednim državama te odlučuje o apelacijama.

Zakone RS-a kojima se na teritoriji tog entiteta suspenduju odluke Ustavnog suda i OHR-a Ured visokog predstavnika je okarakterisao kao „napad na ustavni poredak“, a zbog „neprovođenja odluka OHR-a“ Dodik se našao na optuženičkoj klupi u Sudu BiH.

Dodik tvrdi da ne priznaje Sud i Tužiteljstvo BiH, ali su on i njegova politička partija, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bili u sazivu Parlamenta BiH koji je 2002. godine potvrdio odluku visokog predstavnika o formiranju tih institucija.

Zanimljivo je da su i Sudu i Tužiteljstvu BiH bili angažirani strani suci i tužitelji, ali je dogovorom partnera u vlasti 2012. godine „pod pritiskom Milorada Dodika“ odlučeno da se oni povuku iz tih institucija.

Dodik: „Prije će se EU raspasti nego što ćemo mi ući u nju“

Podrška Dodikovim zahtjevima za odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH stiže iz HDZ-a BiH, konkretnije od ministra pravde BiH Davora Bunoze. „Mi možemo taj zakon nazvati Zakon o statusu međunarodnih sudaca. Vjerujem da bi Ustavni sud BiH trebao bi biti sud gdje će sjediti renomirani suci koji će biti državljani BiH“, kaže Bunoza.

Politički čelnici očekuju da bi pomenuta radna grupa (komisija) mogla barem približiti stavove o stranim sucima i zakonu o sudstvu – spominje se formiranje i „Apelacijskog suda“ – ali čelnik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović nije optimista. On podsjeća na čestu praksu u institucijama BiH. „Kada nešto nećete da riješite, a pred javnosti se pretvarate da rješavate, onda formirate radnu grupu, odnosno komisiju“, kaže Cvitanović.

Dogovor se, prema nezvaničnim iformacijama, očekivao do srijede (1.11.) kada bi u Sarajevo, u okviru svoje zapadnobalkanske turneje trebalo da doputuje predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Ona bi, kako se očekuje, trebalo da predstavi regiji plan širenja EU, ali i Milorad Dodik ima poruku uoči ove posjete: „Prije će se EU raspasti nego što mi u nju uđemo.“ On je to izjavio nakon nedavnog neuspješnog sastanka čelnika koalicije na kojem se, bez rezultata, razgovaralo upravo o sudovima i stranim sucima.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu