"Udar na ustavni poredak BiH": Sankcije (ni)su na stolu

Nakon što je Skupština u Banjaluci donijela zakon po kojem odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine više neće biti objavljivane i nakon upozorenja političkog Sarajeva, posebno u pravcu međunarodne zajednice, da se radi o napadu na ustavni poredak, stigla je i reakcija OHR-a. Politički akteri u Federaciji su jednoglasni: "Bolje da nije".

„Pokušaj NSRS da uruši autoritet Ustavnog suda BiH neprihvatljivo je vrijeđanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ozbiljan izazov vladavini prava u RS i nasrtaj na ustavni poredak BiH. Ove odluke su nezakonite. Za to je prije svega zaslužan Milorad Dodik", saopšteno je u prvim reakcijama iz OHR-a na Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda.

Iz OHR-a navode da visoki predstavnik nudi političku saradnju svim akterima u RS, kako bi pomogao Narodnoj skupštini da ispuni svoju zakonsku dužnost, pod uslovom punog poštovanja Dejtonskog sporazuma.

„Prvi korak može biti odbijanje ovakvog bizarnog i avanturističkog podrivanja Dejtona i dejtonskih institucija od strane Milorada Dodika. Naš zajednički prioritet je prosperitetna budućnost za sve u BiH i osigurati da se njihova volja odrazi na ishod slobodnih demokratskih izbora", navode u saopštenju iz OHR-a.

Rok od sedam dana

„To nije mudar potez“, reakcija je Ambasade Velike Britanije u BiH, koja upozorava kako je NSRS podržala nezakonitu i promišljenu odluku koja nema pravno uporište u BiH. Niti jedan entitet nema pravo niti mogućnost da preispituje vrhovnu vlast i integritet Ustavnog suda BiH, kažu u ovoj ambasadi, reagujući na donošenje Zakona o prestanku primjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH u RS.

„Za funkcionalnu BiH potreban je angažman i doprinos svih grupa diljem zemlje. To je u srži Dejtonskog mirovnog sporazuma. Izabrani predstavnici RS su odabrali da onemoguće građane u RS da imaju svoj glas u Ustavnom sudu BiH. To nije mudar potez i može biti od koristi samo onima koji igraju političke igre na račun ljudskih života", saopštili su iz Ambasade Velike Britanije u BiH.

Nešto oštrije reakcije i upozorenja stižu od političkih predstavnika bošnjačkog naroda. Za člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, Dejtonski sporazum je ovom odlukom, kako se metaforički izrazio, stavljen na aparate. Ključ za njegovu reanimaciju kaže Bećirović, ima međunarodna zajednica.

„Ostavljam sedam dana međunarodnoj zajednici, a pogotovo svjedocima Dejtona, da zaustave njegovo ubijanje“, poručuje Bećirović, ne otkrivajući kakvi bi se potezi nakon toga mogli vući. Neposredno prije toga predsjedavajući Parlamenta BiH Denis Zvizdić, najavio je da ukoliko međunarodna zajednica ne bude adekvatno reagovala, da će uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Bez sankcija?

Iz diplomatskih izvora u Sarajevu DW nezvanično saznaje da sankcije za sada nisu na stolu, ali da se priprema model koji će imati efekta u pogledu poništavanja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, s obzirom da je samo nekoliko dana ranije NSRS usvojila Zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika.

„Traži se model po kojem bi se izbjegla situacija da odluka koja bude donesena, bude neprimjenjiva ili odbačena i time prouzrokovana dalje radikalizacija“, navode za DW iz diplomatskih izvora u Sarajevu. 

Za to vrijeme stiže reakcija i iz Ambasade Rusije u BiH, odakle navode da je potez Narodne skupštine RS logičan rezultat poteza Ustavnog suda BiH. Ne isključuju ni uticaj spoljnog faktora na odluku suda da ukine član Pravilnika Suda i time iz odlučivanja izbace sudije koje su birali entiteti. 

„U tački 1(d) člana VI direktno se govori o tome da za imenovanja, koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“, navode iz Ambasade, ističući da optužbe po kojima Republika Srpska blokira imenovanje srpskih članova Ustavnog suda, doživljava kao neozbiljne i izmišljene.

„Od Narodne Skupštine Republike Srpske zavisi kada i koga će ona izabrati za sastav Ustavnog suda. To je njena zakonska ingerencija“, poručuju iz ruske Ambasade.

Plan B

Ozbiljni pokušaji „izbacivanja“ stranih sudija iz Ustavnog suda BiH počeli su početkom 2020. godine, nakon što je Ustavni sud donio odluku o poljoprivrednom zemljištu i državi kao jedinom titularu u ovom smislu. Zakonska i ustavna mogućnost za to postoji jer je Ustavom predviđen izbor domaćih sudija pet godina nakon prvog imenovanja, ali je za to potrebna saglasnost Parlamenta BiH. Zbog toga iz RS i traže usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, a dok se to ne desi, Zakon iz NSRS o blokadi Ustavnog suda BiH biće na snazi.

Zbog toga se čuju i zahtjevi za radikalnijim potezima. Jedan od njih je onaj ministra odbrane BiH Zukana Heleza, koji za izlaz iz krize vidi samo dva scenarija. Prvi je procesuiranje svih aktera koji su odgovorni za, kako navodi, „rušenje ustavnog poretka BiH", te poziva Tužilaštvo da radi svoj posao.

„Želim vjerovati da se nastala situacija može i hoće riješiti u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje. Ukoliko ne, u tom slučaju imamo plan B. Samo svih 51.209 km² i nikako drugačije“, napisao je Helez, aludirajući na površinu cijele BiH i jedinstvenu teritoriju.

Potez Narodne skupštine RS osudila je i Evropska komisija, navodeći da su odluke Ustavnog suda BiH obavezujuće za ovaj entitet i da entitetski parlament nema nadležnost da odlučuje o neprimjenjivanju odluka Suda.  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu