Napad na Ustavni sud BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (US BiH) čini devet sudija, od čega četiri imenuje Parlament Federacije BiH (FBiH), a dva Skupština Republike Srpske (RS). U praksi se iz FBiH biraju dvije osobe hrvatske i dvije bošnjačke nacionalnosti, dok se iz RS-a biraju dvije osobe srpske nacionalnosti. Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – strance koji ne mogu biti iz susjednih zemalja.

US BiH je jedini organ u BiH koji nema etničku odrednicu kod glasanja – za donošenje odluka, prema Ustavu BiH, potrebno je pet glasova. Nezadovoljni odlukama Ustavnog suda BiH, kojima su osporavane neke odluke RS-a suprotne zakonima i Ustavu BiH (poput odluke o zabrani RS-u da raspolaže nepokretnom imovinom), vlasti RS-a predvođene entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom „vrše pritisak“ na sudije iz RS-a da napuste US BiH.

Poziv Kneževiću i pritisak na Ustavni sud

Posljednji takav poziv upućen je sudiji Zlatku Kneževiću, trenutno jedinom sudiji iz RS-a u Ustavnom sudu BiH. Traži se njegovo povlačenje i uslovljava imenovanje drugog sudije iz tog entiteta usvajanjem „Zakona o Ustavnom sudu BiH“. Knežević je potom najavio kako će tražiti odlazak u „prijevremenu penziju“. Da bi spriječio „blokade“ održavanja sjednica, US BiH nedavno je promijenio Pravilnik rada. Izbrisan je član kojim je bilo propisano da sjednicama, na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona, mora prisustvovati „najmanje jedan sudac iz RS-a i tri suca iz FBiH“.

Kako toj sjednici nije prisustvovao sudija Knežević iz RS-a, profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu Goran Marković smatra da je izmjena Pravilnika „pravno nepostojeća“. „US BiH treba se pridržavati pravila, koja je sam donio. Ako je Sud propisao postupak po kome mijenja svoja pravila, ne smije da ih mijenja suprotno normama koje je sam propisao. Pošto je mijenjao pravila suprotno njima samima, može se smatrati da je ta izmjena pravno nepostojeća“, kaže Marković za DW.

Iz Ustavnog suda BiH stiglo je obrazloženje i nedvosmislena podrška sudiji Kneževiću od kojeg RS traži „povlačenje“. „Ustav BiH propisuje sastav i način izbora sudija u US BiH. Niko drugi, niti jedan zakonodavni ili izvršni organ, nema ustavnu nadležnost da 'povuče' sudiju koji je izabran u US BiH“, saopćeno je.

Ustav je iznad Pravilnika

U vezi sa promjenom Pravilnika, pojašnjeno je da prema Ustavu BiH, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, a i odluke se donose većinom glasova svih članova Suda (pet sudija). „Odredbe Ustava BiH ne poznaju mogućnost da US BiH bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Takva mogućnost se ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom (Pravilnikom) niže pravne snage od Ustava BiH“, saopćeno je iz Ustavnog suda.

Stručnjak za ustavno pravo iz Sarajeva advokat Nedim Ademović kaže da je pravilo o minimalnoj entitetskoj prisutnosti sudija „nešto što nije propisano Ustavom BiH“. „Naime, prema Ustavu BiH, sve odluke se donose sa pet glasova, pri čemu sastav sudija nije propisan. To se tiče i samih Pravila. Samim tim, izmjene Pravila su u skladu sa Ustavom BiH bio ili ne sudija Knežević prisutan ili (ne)opravdano odsutan“, pojašnjava Ademović.

Dodikov ultimatum

Uslijedio je ultimatum iz RS-a. Entitetski zvaničnici traže da US BiH do petka (23.6.) ukine odluku o promjeni Pravilnika koju smatraju „neustavnom“ i „antidejtonskom“. Najavili su i konkretne mjere, a neke su uslijedile već na sjednici Skupštine RS-a u srijedu (21.6.) usvajanjem zaključaka u vezi sa „neustavnim djelovanjem Ustavnog suda BiH“. Ministarstvo pravde RS-a zaduženo je da pripremi „Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a“, a traži se i „Zakon o Ustavnom sudu BiH“ kojim bi se tretirao izbor stranaca u ovoj instituciji.

RS nema nadležnosti da bilo šta naređuje Ustavnom sudu BiH, kaže Nedim Ademović. On napominje da je Sud funkcionalan, iako trenutno nedostaje dvoje od devet sudija (Miodrag Simović iz RS-a i Mato Tadić iz FBiH su u penziji). „Ustavni sud BiH funkcioniše po principu većine. Dok te većine ima, tj. minimalno pet sudija, sud će raditi. Da li u tom sastavu od najmanje pet sudija ima sudija iz jednog ili drugog entiteta, stranaca ili pripadnika neke etničke grupe, irelevantno je. Prema tome, funkcionalnost Ustavnog suda BiH je otežana, ali trenutno nije upitna“, naglašava Ademović.

„Bosnu trenutno čuva samo Ustavni sud BiH“

Nedim Ademović ističe da je US BiH jedina državna institucija u BiH koja ne može biti blokirana konsocijativnim modelima upravljanja, koji su tipični za dejtonske državne institucije. RS može blokirati Parlamentarnu skupštinu BiH, Vijeće ministara, većinu odluka u Predsjedništvu itd. No, US BiH je „imun“ na takve mehanizme.

„US BiH je jedina državna institucija koja ima mogućnost da bilo koji neustavni akt RS stavi van snage. Na taj način US BiH je formalno i faktički jedina brana separatizmu RS-a, podrivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i toga je Dodik svjestan. On zato želi eliminisati strane sudije i urediti rad Ustavnog suda BiH državnim zakonom koji bi predvidio istu malignu bolest od koje pate i druge državne institucije. To se ne smije dozvoliti, jer bi to bio kraj Bosne i Hercegovine. Bosnu trenutno čuva samo US BiH“, upozorava sagovornik DW.

„Za“ i „protiv“ međunarodne intervencije

Što se tiče odluka visokog predstavnika za BiH, Skupština RS-a je usvojila i zakonske izmjene prema kojima se odluke OHR-a više neće objavljivati u službenom glasniku, odnosno neće biti važeće u ovom entitetu. Iz Ureda visokog predstavnika za BiH ranije je zatraženo da se zaustavi „pritisak“ na sudiju Kneževića i US BiH. Visoki predstavnik Christan Schmidt poziva zastupnike u Skupštini RS-a da obustave „kampanju pritiska na sudiju Kneževića i Sud“, te da ispunjavaju svoju obavezu poštivanja Ustava BiH.

U nekim bh. medijima potom se diskutovalo o tome hoće li Schmidt i u slučaju nove krize u vezi s Ustavnim sudom BiH posegnuti za „bonskim ovlastima“. Profesor Marković smatra da to ne bi bilo dobro jer je politika međunarodne zajednice „toplo-hladno“ i „stajanje na jednu stranu u unutrašnjim političkim odnosima najbolja garancija nestabilnosti i sunovrata političkog sistema“.

OHR može nametnuti odluku o izboru sudija

„Izlaz iz krize je u tome da političke elite sjednu za sto bez stranih posrednika i pokušaju pronaći minimum pravila koja će omogućiti funkcionisanje sistema“, kaže Marković. Ta pravila su već sadržana u Ustavu, napominje profesor iz Istočnog Sarajeva, dodajući da se treba dogovoriti kako ih koristiti, a da to nema karakter ni nametanja odluka ni blokiranja njihovog donošenja. „Ako u Ustavnom sudu BiH ne bude sudija iz RS-a, pa još nema jednog sudije Hrvata iz Federacije, US BiH gubi smisao i nastaje krajnje opasna situacija da dvoje sudija iz jednog naroda i tri stranca donose odluku. To nije samo štetno po entitete i konstitutivne narode već i po samu BiH“, kaže Marković.

Nedim Ademović dodaje da bi se u proces zaštite ustavno-pravnog poretka u BiH trebalo uključiti i Tužilaštvo BiH. „Na žalost, politički uticaj na Tužilaštvo je takav da ono trenutno nema snage ni za što. Ostaje potencijalno intervencija OHR-a. Nadam se da će gospodin Schmidt dobiti 'go' odnosno zeleno svjetlo od strane međunarodne zajednice i krenuti u akciju, supstituirati Tužilaštvo, izdati naloge organima gonjenja i posložiti stvari“, ističe Ademović, podsjećajući da OHR može nametnuti i odluku o izboru sudija u Ustavni sud BiH iz bilo kojeg entiteta.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu