Tri decenije prkosa

Za nekoliko dana biće tačno deset godina od podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH, u to vrijeme člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, za ocjenu ustavosti Zakona o praznicima Republike Srpske. U apelaciji je tada navedeno da svaki praznik koji simbolizuje samo jedan narod, predstavlja isključenje i ograničavanje, zasnovano na nacionalnom i etničkom porijeklu.

Odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je dvije godine kasnije, ali samo u dijelu koji se odnosi na datum, a ne i na obilježavanje Dana RS. Odluci suda prethodio je stav Venecijanske komisije da je Dan Republike Srpske diskriminatorski jer "nije u skladu sa univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.

Četvrta decenija obilježavanja Dana RS

I pored odluke Ustavnog suda iz 2015, koja je potvrđena 2019. nakon što je Narodna skupština RS usvojila novi Zakon o Danu Republike Srpske, kojim je predviđeno obilježavanje 9. januara kao sekularnog praznika, zvanična Banjaluka i dalje obilježava ovaj datum. Tako će biti i sutra na obilježavanju 31 godine od osnivanja RS, sa razlikom što je ovogodišnja centralna manifestacija prebačena iz Banjaluke u Istočno Sarajevo, što je izazvalo niz reakcija. Domaća javnost u Federaciji BiH najavljivala je proteste, a međunarodni predstavnici upozoravaju zvaničnike u ovom entitetu da se radi o neustavnom prazniku.

"Republika Srpska nema namjeru da mijenja svoje politike u vezi sa poštivanjem Ustava BiH, kojem ostaje privržena, kao i ostanku u BiH na bazi Ustava”, poručio je Dodik i pozvao građane da 9. januara u Istočnom Sarajevu svojim prisustvom „veličanstveno obilježe Dan Republike, koja je više nego ikada sigurna u svoje potencijale. Živjela Republika Srpska, srećan joj Dan", poručio je Dodik.

Udruženje Zelene beretke ranije je uputilo zahtjev za zaustavljanje saobraćaja i postavljanje punktova na ulaz u Sarajevo zbog proslave 9. januara. Iako je u prisustvu federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare donesena odluka da se otkažu najavljeni protesti a zahtjevi povuku, još nije jasno da li se u potpunosti odustalo od protesta i blokade saobraćajnica.

"Sjetimo se prošle godine, za 9. januar smo imali na desetine problema po Sarajevu, kada se razapinjala ona zastava srpskih separatista u Lukavici. Tu noć su prelazili preko entitetske linije, provocirali, mahali zastavama, išli po kafićima”, rekao je Muhamed Švraka, predsjednik udruženja Zelenih beretki, poručivši da to više neće dozvoiliti.

Ništa od krivničnih prijava

Nema potrebe za bilo kakvim blokadama, poručuju zvaničnici RS. Program proslave je utvrđen i sve će biti održano prema planu. Odustajenje od 9. januara značilo bi odustajanje od istorije, poručuju.

"Svih 13 policijskih ešalona je spremno. A tu je i oko dvije hiljade učesnika civilnog sektora”, potvrđuje ministar policije RS Siniša Karan, rekavši da je taj ešalon spoj policije i građana RS.

"Na jedinstven način pokazuju snagu Republike Srpske i da su svi zaduženi za njen bezbjedan i prosperitetan život” kaže Karan, koji je bio predsjednik Republičke komisije za sprovođenje referenduma 2016. na kojem je bilo postavljeno pitanje "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”

Rezultate referenduma, na kojem je 99,8 odsto onih koji su izašli na glasanje podržalo 9. januar, poništio je Ustavni sud BiH. Iako je nakon toga bilo upozorenja iz diplomatskih krugova o krivičnoj odgovornosti, zbog nepoštovanja odluka suda i nastavka obilježavanja, ništa se nije desilo.

Upozorenja bez pokrića

Ovog puta stigle su osude od evropskih parlamentaraca. Povodom proslave Dana RS, zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović (SPD) i njemačka evroparlamentarka Delara Burkhart (SPD) uputili su saopštenje u kojem navode da je proslava neustavnog dana praksa sa kojom treba prestati.

"Protivustavni 'praznik' koji obilježava uspostavljanje Republike Srpske je napad političkih zvaničnika na slobodnu, demokratsku Bosnu i Hercegovinu i još jednom dokazuje opasnost ponavljajućih igara iz prošlosti”, navodi se u poruci, u kojoj se obraćaju i visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu.

"To je jedan od razloga zašto zahtijevamo od OHR-a, odnosno visokog predstavnika Kristijana Šmita, da djeluje dosljedno i iskoristi sve raspoložive mjere. Kao Evropljani ne smijemo dozvoliti da se istorija ponovi na Zapadnom Balkanu i uvijek moramo biti svjesni naše istorijske odgovornosti”, naglasili su Ahmetović i Burkhart.

Šmit je prije nekoliko dana u pismu upućenom predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH, koji je nizom odluka utvrdio da je proglašenje Dana RS neustavno.

"Ove odluke su konačne i obavezujuće i moraju da se poštuju. Svi javni organi i zvaničnici u BiH imaju obavezu da se pridržavaju ustavnog poretka BiH", poručio je Šmit u pismu, navodeći da 9. januar ne simbolizuje kolektivno sjećanje.

"Obilježavanje Dana Republike Srpske ne samo da ugrožava vladavinu prava, već i izgradnju povjerenja, te nije u skladu sa evropskim vrijednostima inkluzivnosti, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije”, zaključuje Šmit.

Psihološki rat kao sredstvo

Ipak, Dan RS će, po svemu sudeći, biti obilježen bez bilo kakvih posljedica po organizatore ili politički vrh RS. I osam godina nakon prve presude Ustavnog suda, ističu poznavaoci prilika, scenario je isti - podizanje tenzija nakon čega slijedi period smirivanja do drugog datuma, kada se uloge rotiraju sa sličnim ishodom. I gotovo svaki datum ima isti obrazac, bez bilo kakve želje da se uspostavi dijalog i pokuša postići dogovor i prevaziđu razlike.

Savjetnica za medije i političku komunikaciju Marija Milić kaže da podjednaku odgovornost za takvu politiku, stvaranje atmosfere, izrečenu riječ ali i tenzije snose domaći političari ali i međunarodna zajednica koja je dobila ogromna ovlaštenja kroz Dejtonski mirovni sporazum.

"Ovo je zemlja u kojoj punih 27 godina poslije rata i dalje djeluje visoki predstavnik, koji dijeli političku pravdu, sugeriše, nameće – uključujući i nacionalne praznike. Isto tako, ogromna je uloga i tijela čije je formiranje presedan u međunarodnom pravu i zove se Savjet za sprovođenje mira”, smatra Milić, dovodeći to u vezu sa svim političkim procesima koji se dešavaju u BiH.

"Upravo oni su, mimo Dejtona, visokom predstavniku u godinama koje su uslijedile dali ovlaštenja koja su u unutrašnju politiku unijela ozbiljan nemir”, smatra Milić, konstatujući da upravo takav protektorat sa gotovo nikakvom odgovornošću domaćih političara prouzrokuje psihološki rat tokom skoro svakog praznika.

"Takva zemlja je uspjela da dobije kandidatski status. Praktično, time je potvrđeno da je baš ovakva BiH svima poželjan partner. Zašto bi onda bilo ko u BiH uspostavljao dijalog? I zašto bi bilo ko pokazao poštovanje prema drugom i drugačijem, ako već radeći suprotno ostaje na vlasti”, zaključuje Milić.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu