Militarizacija mađarskog obrazovanja

Marširanje vojničkim korakom, pucnjava, granatiranje, k tomu patriotski propagandni filmovi, sjećanja na ratne heroje, sve to je za vrijeme komunističke vladavine bilo dio svakodnevnice u školama i bilo je kamen temeljac totalitarno-vojne obrazovne kulture. Ozloglašenu nastavu iz vojne odbrane su sve bivše države srednje i jugoistočne Europe ukinule odmah i nečujno nakon 1989. godine. O malo drugih mjera u obrazovnoj reformi je u društvima regiona vladao takav konzenzus.  

Sada se ipak u Mađarskoj ponovo uvodi obavezna nastava iz vojne odbrane za djecu i mlade. Tako je koncem jula odlučio mađarski premijer Viktor Orban. "Ministarstvo za ljudske resurse" (jedna vrsta posebnog ministarstva za socijalna pitanja, obrazovanje, mlade, porodicu, zdravlje, kulturu i sport) i Ministarstvo odbrane su od Orbana dobili nalog da do kraja godine izrade tzv. "Patriotski i obrazovni program za odbranu domovine" za školsku nastavu u kojem učenici trebaju biti podsticani na patriotske stavove i veliku spremnost na odbranu.

"Govorimo o životnom osjećanju"

Prošle sedmice je "Ministarstvo za ljudske resurse" za pitanja obrazovanja imenovalo nadležnog zamjenika državnog sekretra Zoltana Maruzsa da se pozabavi pojedinostima o novoj nastavi o vojnoj odbrani. On kaže da nije riječ o specijalnom predmetu, već o odgojnom konceptu koji bi trebao biti uključen u "Nacionalni obrazovni plan" za škole i biti uveden neovisno od predmeta. "Govorimo o životnom osjećanju koje je već sada prisutno u nastavi istorije i geografije i koji također može biti prisutan u muzici i sportu", rekao je Maruzsa u razgovoru za list "Magyar Idök" koji je blizak vladi. Prema njegovim riječima zamislivo bi bilo uvođenje nastave streljaštva ili borilačkih sportova. Važno je da obrazovni sistem stanovništvu posreduje obavezu o odbrani domovine i domoljublju, kaže Maruzsa.

Predstavnici sindikata pedagoga, eksperti za pitanja obrazovanja i politolozi su u mađarskim medijima izrazili zgroženost  ovom namjerom govoreći o "militarizaciji škola". U razgovoru za DW ekspert za političko obrazovanje Sindikata pedagoga, János Szüdi, prebacuje mađarskoj vladi da poseže za najlošijom tradicijom komunističke obrazovne politike. "Mi smo ranije u školi učili streljaštvo i ispaljivanje granata. To je bila i jest greška", kaže Szüdi. "Baš kao i tada država i sada sve više želi odrediti vaspitne ciljeve. Prvo su došli programi o moralno-etičkom vaspitanju, sada dolazi patriotsko-vojno vaspitanje i općenito vlada želi najradije cijelu zemlju vaspitati u skladu sa njenim predstavama", kaže on.

Re-militarizacija Mađarske

Politolog i direktor liberalnog instituta za politička istraživanja  "Political Capital", Péter Krekó, objašnjava u razgovoru za DW da obrazovni program ima dva cilja: S jedne strane riječ je o eksplicitnoj re-militarizaciji Mađarske nakon ukidanja obaveznog služenja vojnog roka 2004. godine. S druge strane je vlada višestruko pokazala da patriotske aspekte u obrazovanju u najmanju ruku smatra jednako važnim kao i pružanje znanja. Zbog toga je mađarski obrazovni sistem već sada na opasan način postao poprište ideološke indoktrinacije." 

Politolog i direktor vladi bliskog Nezöpont-Instituts, Ágoston Mráz, smatra da su ovakvi prigovori apsurdni i kaže da Orbanova vlada ne gaji ni "vojne ni totalitarne namjere". "Doduše činjenica je da je patriotski obrazovni program vlade teško spojiv sa liberalno-individualističkim državnim konceptom", kaže Maerz. Ipak, kako kaže, mora se uzeti u obzir da neki susjedi Mađarske kao Ukrajina i Austrija i dalje imaju obavezu služenja vojnog roka, a osim toga SAD od Europe zahtijevaju veća izdavanja za odbranu. "S obzirom na to namjera vlade je možda razumljiva", kaže Mráz.

Streljane u školskim dvorištima?

Činjenica je da Orban odavno zahtijeva povećanje vojnog aparata u Mađarskoj i generalno jačanje odbrambene spremnosti preko više "patriotskog tjelesnog odgoja" u školama. Ponovo uvođenje vojnog roka on je doduše za sada isključio. Ipak u jesen prošle godine on je predložio formiranje dobrovoljačkih jedinica u svih 127 mađarskih županija, jedne vrste nacionalne garde sa ukupno 20 000 vojnika što bi značilo udvostručavanje sadašnje vojske Mađarske. Ministarstvo odbrane trenutno radi na provođenju ovog programa. 

Još prije nekoliko mjeseci je mađarska vlada diskutirala o uvođenju nastave steljaštva za učenike u postavljanju streljana u školskim dvorištima. Dobrovoljne vojne tečajeve u školama Ministarstvo odbrane nudi još od 2005. godine pod imenom "vojna škola", a nakon Orbanove pobjede 2010. godine program je znatno proširen. Mađarska policija sa svoje strane vrbuje među mladima starijih generacija polaznike za obrazovanje "graničnih lovaca" - jedinice granične policije uspostavljene prošle sedmice koja bi trebala štititi mađarsku južnu granicu od izbjeglica koje ilegalno žele ući u zemlju.

Ipak oduševljenje za novi kult militarizma i patriotizma u Mađarskoj je među mladim ljudima očito u granicama: Unatoč velikoj promotivnoj akciji trenutno ni policija, a ni Ministarstvo odbrane ne nalaze dovoljno regruta za granične policajce i nacionalnu gardu.