Merkelova u potrazi za „uspješnom pričom" na Balkanu
8. septembar 2018
Makedoniju nije posjetilo mnogo stranih zvaničnika i diplomata još od završetka kosovske krize i vojne kampanje NATO protiv bivše Jugoslavije 1999. godine. Okružena Grčkom na jugu, Bugarskom na istoku, Albanijom i Kosovom na zapadu i Srbijom na sjeveru, bivša jugoslovenska republika sa populacijom od dva miliona ljudi nikad nije bila prvi izbor za posjete vodećih evropskih ili svjetskih političara. Do sada.
Priče o uspjehu evropske politike su rijetka roba ovih dana, još rjeđe na uvijek turbulentnom Balkanu. Makedonija bi mogla da postane jedna takva priča, ali samo ukoliko promijeni svoje ime u Sjeverna Republika Makedonija.
Premijeri Makedonije i Grčke, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, sastali su se 17. juna ove godine i potpisali sporazum o imenu. Time su okončali skoro tri decenije duge pregovore i prepirke u vezi sa korištenjem istorijskog imena Makedonija. Mnogi vodeći evropski političari su odahnuli, dok su neki, poput visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federike Mogerini i njemačkog ministra spoljnih poslova Hajka Masa, sporazum nazvali – istorijskim.
Neposredno nakon potpisivanja sporazuma, Makedonija je dobila poziv da se pridruži NATO-u - uprkos tome što su Francuska i Holandija blokirale pritiske iz Berlina za brzo otvaranje pristupnih pregovora Makedonije sa Evropskom unijom i odložile ih za narednu godinu. Oba koraka su ohrabrenje kako za makedonsku vladu da finalizuje sporazum, tako i za građane Makedonije da podrže rješavanje ovog pitanja na referendumu zakazanom za 30. septembar.
Krhka većina
Ali, kako stvari stoje sada, to je veoma upitno. Da bi referendum uspio, vladi je potreban odziv najmanje 50 odsto građana od kojih bi većina trebalo da podrži promjenu imena. Iako trenutne ankete pokazuju da će većina odobriti taj sporazum, odziv i dalje zadaje glavobolje. Razlog tome je što najveća opoziciona partija VMRO-DPMNE još nije odlučila da li će pozvati svoje glasače da izađu na referendum, uprkos tome što ne podržavaju sporazum. Razne nacionalističke organizacije već su pozvale na bojkot u nadi da će osujetiti sporazum smanjujući odziv građana na glasanje – izlaznost će biti 46 odsto prema najnovijoj anketi koju je u četvrtak (6.9.) objavio makedonski Institut za demokratiju . Čak i nakon uspješnog referenduma, parlament bi morao da odobri sporazum dvotrećinskom većinom, koju sadašnja vlada ne kontroliše.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i austrijski kancelar Sebastijan Kurc već su u petak u Skoplju (7.9.) u pokušaju da promovišu sporazum i pozovu građane da podrže dogovor sa Grčkom.
"Istorijska” posjeta Angele Merkel
„Donosi poruku podrške pred istorijskom prekretnicom: imamo istorijsku priliku da krenemo ka članstvu u NATO-u i pristupnim pregovorima sa EU", izjavio je makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov za DW. Makedonsku ponudu za pridruženje NATO-u tokom Samita u Bukureštu 2018. godine blokirala je Grčka zbog problema sa imenom. Njene težnje da započne pregovore o članstvu u EU imale su sličnu sudbinu u posljednjih devet godina.
„Ovo je za Makedoniju najvažnije, ali je važno i za Balkan i ostatak Evrope", dodaje Dimitrov.
Datum posjete Merkelove očigledno je pažljivo odabran s obzirom na to da Makedonija 8. septembra slavi Dan nezavisnosti. Niko od njemačkih kancelara do sada nije posjetio Makedoniju, sem kratkog dolaska Gerharda Šredera tokom krize na Kosovu 1999. godine.
„Posjeta kancelarke očigledno je vid podrške za rješavanje problema sa imenom", izjavio je njemački diplomata Kristijan Helbah za makedonske medije tokom njegove posjete Skoplju.
„Smatramo da je ovo rijedak trenutak dobre diplomatije zato što nemamo ovakve trenutke često, ni u svijetu ni u regionu", dodao je Helbah. Ipak, njemačka podrška neće prestati sa posjetom Angele Merkel. Sedam dana nakon posjete, njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas provjeriće efekte kancelarkine posjete. Zatim bi 19. i 20. septembra ministarka odbrane Ursula von der Lajen, takođe trebalo da posjeti Makedoniju u znak podrške referendumu.
Bivša njemačka ambasadorica u Makedoniji Gudrun Štajnaker smatra da Merkelova donosi jasnu poruku u vezi sa referendumom. „Angela Merkel vjerovatno želi da ohrabri Makedonce da donesu odluku o kompromisu koji su pronašli Zaev i Cipras." Pored imena, jedna od tema će biti i euroatlantske integracije Makedonije", kaže Štajnakerova.
„Kancelarka ne može ništa obećati, ali može potvrditi da je Vijeće EU u junu odlučilo da EU može naredne godine započeti pregovore o pristupanju sa Makedonijom, kada svi uslovi budu ispunjeni. Ovo uključuje prije svega sporazum sa Grčkom o pitanju imena.”
Njemački bezbjednosni interes
Interes njemačke politike u Makedoniji može izgledati iznenadan ili iznenađujući, ali odražava povećanu pažnju Berlina za region - u svjetlu povećanog uticaja Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu. Pored BiH zagrijane u naizgled beskrajnim etničkim sporovima, Srbije i Kosova koji pale alarme u Berlinu sa svojim idejama o razmjeni teritorija - Makedonija izgleda kao savršena prilika da se predstavi uspješna priča u nestabilnom regionu.
„Drago nam je da vidimo da se Makedonija pomjera naprijed, jer je to u našem interesu, našem ekonomskom interesu. Takođe, imamo bezbjednosni interes u Makedoniji kako se ona približava i pridružuje EU i NATO", objašnjava Helbah.
Mogući neuspjeh referenduma bi svakako doveo do smjenjivanja reformističke vlade u Skoplju i vjerovatno otvorio podjele između većinskih etničkih Makedonaca i velike etničke zajednice Albanaca. Premijer Zoran Zaev već je najavio da će dati ostavku ukoliko referendum dovede do negativnog ishoda po sporazum o imenu. Vlada se nada da bi posjete vodećih evropskih političara pomogle u ostvarivanju njenih ciljeva i omogućile snažan glas protiv jakog nacionalističkog raspoloženja.
„Kancelarka ne bi došla da se ne radi o partijskoj politici ili izborima", kaže Dimitrov. „Posjeta se dešava zato što je referendum o budućnosti Republike Makedonije. Naši građani to razumiju."