Kreativno imenovanje ne rješava problem

„Dogovor je već bio najavljen", piše portal Cajt onlajn, „a sada su ministri spoljnih poslova Grčke i Makedonije potpisali i Sporazum o imenu makedonske države. Makedonski ministar Nikola Dimitrov i njegov grčki kolega po dužnosti Nikos Kocijas sastali su se u prisustvu svojih premijera u Psaradesu na Prespanskom jezeru kako bi zapečatili kompromis. Rezultat: republika više ne smije da se zove Makedonija, već – Sjeverna Makedonija."

„No, da bi ta odluka bila i sprovedena u djelo, Sporazum moraju odobriti i parlamenti dviju zemalja – u Makedoniji bi o tome trebalo da se raspiše i referendum. U obje zemljama postoji otpor. Konzervativna opozicija u Grčkoj odbacuje dogovor. I makedonska opozicija i predsjednik Đorđe Ivanov su protiv Sporazuma", piše Cajt onlajn.

„FYROM se pretvorila u NMK", piše komentator portala Zidvest prese Gerd Markert: „Bizarne skraćenice, kao što je bizaran bio i spor između Atine i Skoplja oko imena bivše jugoslovenske republike. Grčka se tom imenu protivila decenijama."

„Sada su se dva premijera dogovorila. Kompromis zvani Sjeverna Makedonija mogao bi da otkloni blokadu koja je dosad stajala na putu Makedonije u EU i NATO. Odatle je i vršen pritisak da se spor konačno okonča. Doduše, u obojim zemljama postoji i veliko protivljenje tom rješenju. Ujedinjeni nacionalisti su digli glas. Grčki šef vlade Aleksis Cipras preživio je glasanje o nepovjerenju u grčkom parlamentu, ali će na unutrašnjepolitičkom planu ostati pod pritiskom, baš kao i njegov makedonski kolega po dužnosti Zaev. Kome se protivi i njegov šef države. Još ni izdaleka ne može da se predvidi kako će ovaj konflikt biti riješen. Nacionalizam u Evropi jeste problem kojem se ne može doskočiti kreativnim imenovanjem."

„Jedan problem manje", piše Noje osnabriker cajtung: „Makedonija smije da se zove Makedonija, uz dodatak: sjeverna. Time bi jedan višedecenijski, vrlo bizaran, konflikt, mogao da se okonča na miran način. Mogao bi. Ali, konzervativci i nacionalisti u obje zemlje će se protiviti svim sredstvima. U Grčkoj je spor oko imena upravo poslužio kao povod za pokušaj da se obori vlada Aleksisa Ciprasa."

„Spor koji spolja posmatrano izgleda kao lakrdija, mogao bi da posluži kao primjer za učenje kako jedna diskusija počinje da vodi neki svoj život. Pravi povod – neke suviše provokativne formulacije u ustavu još uvijek mlade republike – odavno je oktlonjen, ali je spor rasplamsan na drugom nivou. Tako se neko vrijeme aerodrom u Skoplju zvao „Aleksandar Veliki". Naposljetku, obje strane smatraju tog vladara dijelom svog nacionalnog nasljeđa."

„Ali, to je i primjer za ono što može da se desi kada jedna od posvađanih strana drži u rukama duži kraj poluge. Otkako postoji spor, Atina blokira približavanje Makedonije Evropskoj uniji i NATO-savezu. Zašto? – Zato što može", piše Noje osnabriker cajtung.

Priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android