Manje letova: Opasnost od „zarđalih“ pilota
21. februar 2021
Odleđivanje aviona na zimskim temperaturama je zapravo rutinski posao. Cilj je da se osigura da se prilikom polijetanja ne prekine slobodan protok vazduha na krilima letjelice, odnosno da se na zamrznu osjetljivi senzori koji mjere visinu na kojoj se nalazi avion, odnosno njegovu brzinu. To se radi nesposredno prije polijetanja, specijalnim mašinama koje prskaju tečnost za odleđivanje i toplim vazduhom.
Ali tokom pandemije se dogodilo da je jedan američki pilot poletio, a da njegov avion nije bio odleđen. On je na to prosto – zaboravio:
„Bio je to moj prvi let nakon skoro tri mjeseca. Bio sam uvjeren da ništa nisam zaboravio, da ću se odmah svega sjetiti."
Autopilot isključen - greškom
Ovaj slučaj je samo jedan od nekoliko desetina sličnih epizoda koje su opisane u izvještaju američke kontrole letenja koja djeluje u okviru NASA. U tom dokumentu su navedene greške pilota koje su oni sami prijavili – anonimno.
U jednom slučaju je prvi oficir pogrešno pročitao informacije s kokpita i avion je odjednom počeo da leti nagnut za 90 stepeni - s krilima vertikalno prema zemlji. Jedan pilot je po vjetrovitom danu tek iz trećeg pokušaja uspio da sigurno prizemlji svoju čeličnu pticu - kojoj su bili putnici.
A jedan drugi kapetan je greškom isključio autopilota. Ima tu i slučajeva u kojima su piloti usmjerili avion da sleti na pogrešnu pistu, odnosno situacija u kojima se preko radioveze nije potvrilo da mašina zaista smije da se „prebaci" na drugu visinu letenja.
- pročitajte i ovo: Sigurnost leta ovisi i o uvjetima zaposlenih
Greške koje mogu biti kobne
„Takve greške, svakodnevne greške mogu dovesti do užasnih stvari", rekao je za CNN Peter Gelc, bivši direktor Odbora za nacionalnu sigurnost u saobraćaju. On je godinama istraživao avionske nesreće.
Sposobnosti pilota zaista se mogu pogoršati ako ne lete redovno. Prošle godine u SAD je apsolvirano 75 odsto manje letova nego prije pandemije. U pomenutom izvještaju neki piloti su priznali da imaju osjećaj da su „zahrđali".
„U avionskom saobraćaju je često i redovno letenje važno", podsjeća Ričard MekSpaden iz Udruženja vlasnika aviona i pilota u SAD, koji je zadužen za pitanje sigurnosti u vazdušnom saobraćaju. Udruženje je to s oko 300 hiljada članova koji bi poslije pandemije ponovno da lete – i to bezbjedno. Zato se organiziraju i onlajn-seminari iz serije „Nemojte zahrđati".
Nakon pauze, odnosno vremena u kojem se ne leti, brzo se događaju greške u komunikaciji, navigaciji, prilikom slijetanja, a piloti reaguju lošije u kriznim situacijama. Jedno od pravila, na koje se posebno obraća pažnja tokom seminara za pilote, je da se uvijek pazi na ček-liste o radnjama koje su potrebne u kokpitu.
- pročitajte i ovo: Kada piloti zaspu u kokpitu...
Ček-lista kao pomoć
Ali kada avion poleti, ni najbolja ček-lista ne može spriječiti da se nešto dogodi. Jedan pilot je svjedočio kako je pogrešno procijenio distancu do piste i da je letio prenisko. Najsigurnije rješenje u takvim situacijama je da se doda gas, de fakto ponovno „uzleti", popne na određenu visinu i krene u novi pokušaj prizemljenja letjelice. Umjesto toga, pilot je u posljednjem trenutku odlučio da ipak sleti.
Najopasnija dokumentovana situacija u posljednjih nekoliko mjeseci dogodila se takođe na samom kraju jednog leta. Vladale su jake turbulencije, koje su toliko zaokupile pažnju žene koja upravljala avionom i posade u kokpitu, da su zaboravili da od kontrole leta zatraže dozvolu za slijetanje.
Evo kako je ona to pokušala da objasni: „Otkako je izbio Kovid-19, nisam tako često letjela. Mislim da je to igralo ulogu kod ovog događaja."
- pročitajte i ovo: Avionom u vrijeme korone: red putnika, red prtljaga?
Podcijenili letačku pauzu…
Piloti moraju dokazati da su apsolvirali tri starta i tri slijetanja u roku od 90 dana, u suprotnom ih Američka agencija za vazdušni saobraćaj suspenduje. List „LA Tajms" piše da je taj period najprije bio produžen za 60, a onda za još dodatnih 30 dana - dakle udvostručio se na 6 umjesto propisanih 3 mjeseca.
Kapetan, koji je zaboravio na odleđivanje aviona, kaže da je podcijenio dugu letačku pauzu:
„Imao sam osjećaj da me pamćenje dobro služi. (…) Svako zna da letačke sposobnosti mogu jako popustiti. Poslije faze neaktivnosti, koju sam imao, trebalo je da prije leta još jednom sve pretresem i podsjetim se na sve svoje obaveze."