Komšić za Standard: „Šmit je kao slon u porcelanskoj radnji“

U intervjuu za austrijski dnevnik Standard, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić govorio je između ostalog i o presudama Evropskog suda za ljudska prava koje nisu implementirane.

Za presudu u slučaju Sejdić i Finci je rekao da bi se ona „mogla implementirati u okviru ustava“, a da bi presuda u slučaju Zornić „srušila čitav koncept ustava“. Takođe je istakao da sa ovakvim „nedemokratskim i diskriminatornim Dejtonskim ustavom BiH nikada neće moći postati članica EU“.

„Ko je veći Srbin, Bošnjak ili Hrvat?"

Na konstataciju austrijske novinarke Adelhajd Velfl (Adelheid Wölfl) da u BiH postoje snage koje uopšte ne žele da zemlja pristupi EU, Komšić kaže da je to zbog haotične situacije. „Ovdje se ljudima ne dozvoljava da se dokazuju kroz svoje vrijednosti ili svoj rad, kao što bi to trebalo da bude u normalnoj državi. (…) Trebalo bi da se radi o tome da li smo vrijedni, pošteni, pametni i obrazovani, a ne da ljudi moraju da učestvuju u takmičenju ko je veći Srbin ili Hrvat ili Bošnjak“, kazao je Komšić za Standard.

Novinarka austrijskog lista navela je da je „visoki predstavnik Kristijan Šmit prošle godine unio izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH u interesu hrvatske nacionalističke stranke HDZ,  i da je ove godine svojim odlukama postavio vladu koja na demokratski način nikada ne bi mogla biti izabrana“. Potom je pitala „kakvi su dugoročni efekti Šmitovih odluka?“ – na šta je Komšić odgovorio da je „gospodin Šmit vrlo čudna osoba“. „Opisao bih ga”, kaže član Predsjedništva BiH, „kao slona u porcelanskoj radnji“.

- pročitajte još: SZ: "Šmit preferirao ne samo HDZ već i SDA"

Komšić je dodao da je Šmitu „izgleda svejedno šta sve uništava u Bosni i Hercegovini“ i dodao da su „njegove reakcije pomalo histerične kada mu se ukaže na greške i dodao: "Očigledno postoji problem u strukturi njegove ličnosti.”

Amater ili osoba s lošim namjerama?

Komšić podsjeća da su Šmitove odluke u početku „djelovale pomalo naivno, ali da su posljedice strašne“. On ističe da slična suspenzija Ustava na jedan dan nikada nije viđena nigdje u demokratskom svijetu. „Čak ni Putinu to ne bi palo na pamet, ali Šmit je to zaista uradio”, kazao je Komšić i naglasio da je „najgore što su se nakon njegovih odluka međunacionalni odnosi samo pogoršali“. Član Predsjedništva je u intervjuu za Standard potom konstatovao: "Šmit je ipak političar, prema tome ne mogu poći od toga da je on amater u svom poslu, zato prije mislim da je on osoba sa lošim namjerama“.

- pročitajte još: "Sam sebi snio jaje": Kako se Schmidt preračunao sa promjenom Izbornog zakona?

Novinarka Velfl takođe konstatuje i da “SAD imaju ogroman uticaj na gospodina Šmita“, na šta Komšić kaže da „Šmit radi sve što od njega traži Američka ambasada u Sarajevu". Navodi i da je takva promjena američke politike počela sa Trampovom vladom i sa američkim posrednicima Metju Palmerom i Ričardom Grenelom kao i da su se još 2017. vodili razgovoro o Izbornom zakonu i Ustavu.“. (…) „Ali sa novom američkom administracijom došlo je do žestokog pritiska da se stvari urade onako kako su zamišljene. Ne vjerujem da američki ministar spoljnih poslova Antoni Blinken zna šta se ovdje dešava. Njegov savjetnik Derek Chollet vodi to sve i on se smatra ekspertom za BiH."

Komšić dodaje i kako "Amerikanci žele da izgrade navodnu stabilnost u regionu sa tri glavna težišta na: Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj", kao i da su "potpuno preokrenuli" svoj pristup. "Ogradili su se od pozicije zagovornika ljudskih prava, vladavine prava i slobodnih medija. Oni se vraćaju načinu na koji je šef američke spoljne politike Henri Kisindžer nekada upravljao stvarima“, kazao je Komšić za austrijski list.

Zadovoljavanje tri glavna nacionalizma

Naglasio je da to u praksi znači da „zadovoljavaju one koji predstavljaju tri glavna nacionalizma na Balkanu. U Srbiji je to predsjednik Aleksandar Vučić i ideja „srpskog sveta“ i „otvorenog Balkana“, u Albaniji premijer Edi Rama sa idejom velike Albanije, a u Hrvatskoj HDZ sa nekom manjom Velikom Hrvatskom. A Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina treba da plate ceh”, ističe Komšić i nastavlja:  "Neko je u Vašingtonu očito imao naivan rezon u smislu: Hrvatska je ionako u EU i NATO-u; Edi Rama je također provjereni saveznik Vašingtona, čovjek od povjerenja; a sada treba da izvučemo Srbiju iz zagrljaja Rusije ustupcima Vučiću!  Ali to je veoma naivno".

Kakva je uloga EU u cijelom ovom kontekstu? – pita novinarka Standarda. „EU uvijek pruža malo otpora Amerikancima, ali se na kraju uvijek prikloni. Ne očekujem ništa spektakularno od EU. Kada je riječ o odnosima EU i SAD, ponekad imam utisak da je Brisel veći katolik od pape. Tako  visoki predstavnik EU Borel prijeti Kurtiju sankcijama, kako bi pokazao da neće da čekaju na Amerikance, koji namjeravaju uraditi to isto. Ali oni prave grešku. Jer Kurti nije korumpiran i ne mogu ga ucijeniti“, kaže Komšić.

Novinarka se u intervjuu još jednom vraća na visokog predstavnika Kristijana Šmita i Njemačku i priča kako joj je jedan Bosanac rekao da „ne može da zamisli da je gospodin Šmit Nijemac“, jer „Nijemci ne mrze muslimane“. Pita: „Da li se Šmitove odluke u Bosni doživljavaju kao antimuslimanske?“

Komšić na to odgovara da „neprijateljstvo prema muslimanima postoji širom Evrope, ali kada je u pitanju gospodin Šmit, rekao bih da on zapravo radi protiv Bosne i Hercegovine“. 

Priredio: S. Savić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu