SZ: "Šmit preferirao ne samo HDZ već i SDA"

Ziddojče cajtung (SZ) piše da se ponovo, prošlog utorka, protestovalo ispred OHR-a, kancelarije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Njemački list na početku citira demonstrantkinju koja kaže da on „ne radi za nas, za narod, već za jednu partiju".

- pročitajte još: Protesti u Sarajevu: Građanska a ne etnička BiH!

Novinar Tobias Cik piše kako je Azra Zornić jedna od najprominentnijih predstavnica civilnog društva u zemlji. „Najpoznatija je po tome što važna sudska odluka nosi njeno ime. (...) Zornić se žalila Evropskom sudu za ljudska prava, jer je smatrala da je diskriminisana Ustavom i izbornim zakonom svoje zemlje". Jer, za Predsjedništvo mogu da se kandiduju samo pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

- pročitajte još: BiH: Šmitova nova (de)blokada

„Jednaka prava za sve građane"

Minhenski dnevnik ističe da „ono što traži Azra Zornić je zapravo vrlo jednostavno i što se po evropskim standardima podrazumijeva: 'jednaka prava za sve građane'. „Sa njom se složio i Evropski sud pravde 2014. godine, a postoji i niz drugih sličnih presuda, u kojima se zaključuje da zemlja treba da promijeni svoj Ustav. No, do sada to niko nije uradio."

- pročitajte još:Njemačka štampa: Etničke zamke za Kristijana Šmita

U tekstu se odmah potom citira i visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji kaže da je "gospođa Zornić potpuno u pravu", ali da on nije prava adresa za negodovanje. „Šmit, koga je Zidojče cajtung sreo prošle nedelje u Minhenu je za ovaj list kazao: 'Demonstrantima uvijek iznova govorim: Ljudi, 300 metara preko mosta, tamo je parlament. Tamo su ljudi koji mogu promijeniti ustav Bosne i Hercegovine. Ja to ne mogu.'”

OHR je "mrtav konj”

SZ ukazuje da je jedan njegov prethodnik funkciju visokog predstavnika, koja je po Dejtonskom sporazumu zapravo trebalo da bude provizorno rješenje, nazvao "mrtvim konjem”. "Ali, od ruske invazije na Ukrajinu na djelu je nova dinamika: SAD i EU sve više pokušavaju da potisnu uticaj Moskve u regionu, koji je prisutan, na primjer, preko separatističkih bosanskih Srba. Tako da odjednom, visoki predstavnik ponovo igra aktivnu ulogu. Ali da li je to i konstruktivna uloga?” – pita se minhenski dnevnik.

U tekstu se podsjeća da je 2. oktobra 2022. godine, „Šmit iznenađujuće najavio izmjene izbornog zakona" u entitetu Federacija BiH. „SAD i Velika Britanija su izričito podržale ovu odluku. (…) Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da ‘potpuno odobrava‘ Šmitovu intervenciju: ‘Narodu Bosne i Hercegovine je potrebna i zaslužuju funkcionalnu, efikasnu i odgovornu vladu." SZ napominje da su drugi oštro kritikovali taj potez. „Poslanik Bundestaga Adis Ahmetović (SPD), i sam porijeklom iz BiH, kaže, na primjer, da je ‘još uvijek zapanjen‘. Šmitove odluke ‘ozbiljno zadiru u najviše dobro jedne demokratije‘. Ahmetović strahuje da u slučaju Bosne i Hercegovine međunarodna zajednica napušta cilj očuvanja multietničkog karaktera i najnovijim mjerama jača etničko-nacionalističku podjelu zemlje", piše SZ, naglašavajući da ova optužba na račun visokog predstavnika dolazi sa više strana.

„Ako se već miješa u Ustav jednog od dva konstitutivna entiteta, zašto odmah ne ukinuti princip etničke podjele? „Ne mogu to da uradim jer bih prvo morao da promijenim Ustav cijele države Bosne i Hercegovine", kaže Šmit. „To bi funkcionisalo samo kao dio neke nove Dejtonske konferencije, što ne mislim da je moguće, ili kao dio parlamentarne zakonodavne procedure u državnom parlamentu."

Da li je Šmit nestranački arbitar?

„Jozef Marko, profesor prava na Univerzitetu u Gracu, koji je bio jedan od trojice međunarodnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 1997. do 2002. godine i koji je renomirani stručnjak za komplikovani ustav BiH za SZ kaže: ‚Istina je. Visoki predstavnik može da promijeni skoro sve, osim teksta dejtonskog ustava‘. ‘Međutim, Šmit je mogao da napravi dodatne promjene kada je već intervenisao u entitetski Ustav Federacije BiH, kako bi smanjio etničku diskriminaciju, barem u ovom dijelu države. To bi bio važan politički signal", kaže Marko.

„Ali, da li je Šmit zaista nezavisni, nestranački arbitar", pita se list iz Minhena. „Kritičari poput Azre Zornić ga optužuju da je previše blizak Hrvatima, a posebno njihovoj nacionalističkoj partiji HDZ, koja zajedno sa njegovom CSU sjedi u istoj evropskoj stranačkoj porodici stranaka EPP.

Šmit to odbacuje: ‘Razgovaram sa svima‘. Kritičari kažu da je njegova izmjena Izbornog zakona od 2. oktobra prvenstveno koristila HDZ-u. HDZ je tako profitirao jer je Šmit povećao broj mjesta u Domu parlamenta entiteta Federacije BiH.

Stručnjak za ustavno pravo Jozef Marko kaže da je računao i da krajnji rezultat potvrđuje, kako se očekivalo, da Šmitova promjena ide u prilog etnonacionalističkim partijama u cjelini. Dakle ne samo hrvatskom HDZ-u, već i bošnjačkoj SDA. ‚Optužba da je Šmit samo jednostrano preferirao Hrvate nije tačna‘, istakao je Jozef Marko."

Kako do novog ustava?

„Ostaje pitanje: kako zemlja može izraditi novi Ustav, koji prevazilazi princip etničke podjele - a na kraju i visokog predstavnika učini suvišnim? ‘Šmit bi mogao da pokuša da okupi lidere stranaka zagovarajući reformu dejtonskog ustava‘, kaže Josef Marko za SZ i dodaje da u sadašnjoj situaciji, u kojoj se „posebno Milorad Dodik(SNSD) potpuno protivi, nema izgleda za to". Zidojče cajtung pdosjeća da Dodik godinama prijeti, uz podršku Moskve, da će održati referendum o otcjepljenju Republike Srpske. „Šmit je u srijedu rekao Savjetu bezbjednosti UN da se secesionistička retorika tamošnjeg rukovodstva nedavno ‘dramatično pojačala‘."

List na kraju još jednom citira Azru Zornić koja kaže: „Zbog ljudi poput Dodika i dalje nam treba visoki predstavnik."

priredio: Svetozar Savić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu