Sejdić i Finci „oborili“ entitetske ustave?

Odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti entitetskih ustava nije izazvala naročitu pažnju javnosti ni medija u BiH. Odlučujući po apelaciji, tada člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Ustavni sud je djelimično usvojio Komšićev zahtjev u dijelu koji se odnosi na izbor entitetskih predsjednika i potpredsjednika iz konstitutivnih naroda. Proglasio je da pojedine odredbe nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava jer ne dozvoljavaju kandidovanje svih građana na izborima a ne samo konstitutivnih, kako je sada slučaj.

„Ostali“ diskriminsani

„Podnosilac zahtjeva smatra da ustavne odredbe entiteta čiju ocjenu ustavnosti traži, prema kojima predsjednici i potpredsjednici moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pripadnike tzv. ostalih. Takođe u suprotnosti su sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, budući da onemogućavaju da pripadnici ostalih ravnopravno učestvuju u obavljanju ovih javnih funkcija“, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.

Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka iznenađen je odlukom suda, koja kako kaže nije uobičajena u sudskoj praksi: „Sud je konstatovao da je došlo do povrede Ustava ali istovremeno nije naredio vlastima da otklone taj nedostatak nego da će to učiniti kada se bude sprovela presuda Sejdić i Finci koja se fokusira samo na Dom naoda državnog parlamenta i na Predsjedništvo BiH“.

I upravo taj potez je iznenadio mnoge s obzirom da se očekivalo da institucija koja je najveći zaštitnik Ustava naloži neku vrstu otklanjanja ove diskriminacije.

Bez preporuke suda

„Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojim se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona sa Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud“, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

Mnogi ovakvu odluku tumače i kao podršku petogodišnjim propalim pregovorima u predmetu Sejdić i Finci. Jedan od apelanata pred Evropskim sudom Jakob Finci kaže da ovo nije prvi put da su odluke Ustavnog suda iznenađujuće za veliki dio javnosti: „Prije nego što je pokrenut slučaj Sejdić i Finci Ustavni sud je rekao da on ne može tu ništa da radi jer je njegov zadatak da brani Dejtonski ustav a ne da ga mijenja. Dervo Sejdić i ja smo tada bili pitani zašto nam ne smeta entitetski ustav pa smo objasnili da entiteti nisu učesnici u međunarodnim odnosima i kao takvi ne mogu biti subjekt tužbe u Strazburu. Međutim, očito je da se neke stvari mijenjaju jer je Kanton Sarajevo omogućio da ostali zauzmu četvrtu ‚stolicu‘ u vlasti. Ali je činjenica da se ništa ne može mijenjati dok se ne promijeni državni ustav“.

Zloupotreba „Ostalih“

Pojednostavljeno: odluka Ustavnog suda trebala bi da omogući kandidovanje za predsjednika i potpredsjednika RS i FBiH svim građanima a ne samo konstitutivnim narodima. Ukrajinac Stevo Havreljuk iz Banjaluke kaže da svaka diskriminatorska odredba smeta a posebno ona koja se odnosi na građane u BiH koji nisu dio konstitutivnih naroda.

„Poražavajuća je zloupotreba drugih naroda u BiH odnosno kategorije ostalih, tako da odluka suda, bez obzira kakva ona bila, ne može da promjeni mentalitet naroda u BiH. Vidite koliko se posljednjih dana zloupotrebljavaju ostali prilikom formiranja vlasti... pa preko noći Srbin postaje ostali ili Hrvat postaje ostali. Tako da politika koristi sve to kako kome odgovora a prava ljudi koja su zaista povrijeđena u drugom su planu“, kaže Havreljuk.

Suština odluke Ustavnog suda, smatra profesor prava iz Banjaluke Mile Dmičić je da se pravi veza sa sprovođenjem odluke u predmetu Sejdić i Finci, kojom je osporena ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina samo u domenu njihovog pasivnog biračkog prava, odnosno da budu kandidovani za člana Predsjedništva BiH i Doma naroda BiH.

„Ostvarivanje odluke Evropskog suda biće tek onda kada i entiteti i predstavnici naroda u BiH u Ustavu BiH omoguće ostvarivanje jednakog prava i na kandidovanje i na izbor predstavnika onih koji su nosioci suvereniteta u BiH. Za sada su ti nosioci tri konstitutivna naroda. Ništa se u BiH neće promijeniti dok se ne omogući izbor svih naroda, ukljčujući i ostale“, kaže Dmičić.

Potrebna temeljna promjena Dejtona

Prema Ustavu i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednici, odnosno potpredsjednici moraju biti iz konstitutivnih naroda i time se jasno vrši diskriminacija prema drugim građanima. Iako je ovim nedvosmisleno povrijeđen ustav, stručnjaci kažu da se Ustavni sud BiH u ovom slučaju odlučio za pragmatično rješenje, čekajući da se riješi predmet Sejdić i Finci na državnom nivou što bi se onda primijenilo i na niže nivoe. Međutim, ovakvih problema ima na svim nivoima u BiH, što znači da je potrebna temeljna promjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, za šta u ovom trenutku nema konsenzusa u BiH.