Novi evropski pristup – šansa za BiH

Suština novog evropskog pristupa BiH nije promjena ili odustajanje od postojećih ključnih uslova, među kojima su provođenje presude „Sejdić i Finci“ i uspostava mehanizma koordinacije, nego mijenjanje rasporeda poteza, od lakših ka težim. Cilj je, kako ističu zvaničnici Evropske unije (EU), učiniti BiH funkcionalnijom i operativnijom i približiti je evropskoj porodici naroda, rečeno je nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU u Briselu u utorak (18.11.).

Predsjedavajući Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Halid Genjac smatra da je poruka evropskih ministara veoma značajna i da se radi o „pruženoj ruci BiH“. „U prvi plan su stavljene ekonomske reforme koje bi trebale omogućiti privredni rast i zapošljavanje. Svjesni smo da BiH nije dobila povlaštene kriterije i da su glavni uslovi još uvijek tu. Samo je promijenjen redosljed poteza kako bi se uvažio značaj ekonomskih, ali i težina političkih reformi. Od lidera u BiH se traži da potpišu dva dokumenta; obavezu da će osigurati funkcionalnost na svim nivoima vlasti za provođenje potrebnih reformi i set reformi partnerski dogovoren sa Evropskom komisijom. Kada ta dva dokumenta budu potpisana, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupit će na snagu“, kazao je Genjac za Federalnu televiziju.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik nedavno je rekao je da će podržati njemačko-britansku inicijativu „ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS-a“. „Svaka inicijativa koja bi dovela do daljeg kretanja ka EU je dobra ukoliko uvažava ustavno-pravni poredak u BiH, pravo odlučivanja i nadležnosti različitih razina vlasti“, kazao je predsjednik RS-a. Dodao je kako je neuobičajeno da se ova inicijativa predlaže bez konsultiranja predstavnika vlasti u BiH, nego uz podršku određenih nevladinih organizacija.

Povoljnije političke okolnosti

Politički analitičar i projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović podsjeća da je većina inicijativa koje su dolazile iz EU, američke administracije ili sa drugih međunarodnih adresa, u BiH prolazila uspješno „samo onda kada je politička elita imala jasan partikularni motiv, odnosno interes, ili ako je inicijativa išla uporedo sa nekim efikasnim pritiskom ili ucjenom“. „Sve druge inicijative koje su računale na odgovornost ili državničku svijest propadale su već u prvim koracima, od tzv. aprilskog paketa ustavnih reformi iz 2006. godine do inicijative Američke ambasade za reformu Ustava Federacije BiH iz 2013. godine. Strategija mrkve i štapa jedina je koja domaću političku elitu može učiniti odgovornom spram vlastite zemlje i nacije. Tako je i sa britansko-njemačkom inicijativom koja upravo postaje oficijelna politika EU spram BiH“, kaže Arapović za Deutsche Welle.

On ističe da bi drugačiji omjer političke moći u BiH mogao utjecati i na drugačiju političku praksu u budućnosti. „To znači da u političkoj vlasti u BiH nema više niti jednog igrača koji presudno utiče na proces donošenja odluka u kontekstu EU integracija kako je to negativno radio Milorad Dodik u proteklih osam godina, uz latentnu podršku zvaničnog Beograda i Moskve. Sada su okolnosti i iznutra i izvana drugačije i interesi zapada i progresivnih snaga u BiH su krajnje komplementarni, pri čemu nema prepreke koja se neće moći preskočiti, uz dovoljno veliku mrkvu i jak štap“, ističe Arapović.

Šta o njemačko-britanskoj inicijativi misle građani Sarajeva? Za E.F. je važno da se novim pristupom ne mijenjaju ključni uslovi pristupa BiH EU. „Ostaje obaveza rješavanja pitanja prava manjina koje je istaknuto u slučaju 'Sejdić i Finci'. Želim reći da sam se na posljednjem popisu stanovništva izjasnio kao Bosanac i Hercegovac i ne želim se zbog toga osjećati kao manjina! Ovo pitanje jednakopravnosti mora se rješavati nakon rješavanja ključnih ekonomskih problema, jer samo siti, zadovoljni i zaposleni građani BiH mogu bistre glave rješavati pitanje naroda i nacije. Podržavam ovu inicijativu i mislim da je to odlična prilika za BiH“, kaže E.F. „Čula sam za inicijativu, ali zaista ne znam detalje. Zapravo, više ni sama ne znam koja je to inicijativa po redu i šta nam može donijeti“, Ističe L.H.S. V.I. misli da u skorije vrijeme neće biti provedbe presude „Sejdić i Finci“. „Iz Evrope su i ranije stizale razne poticajne inicijative, ali ja ne vidim neke velike promjene među novoizabranima u zakonodavnoj vlasti, tako da ne očekujem da će biti u stanju prevladati podjele koje su ranije stvorene“, kaže V.I.

Važne su i političke reforme

Politički analitičar Pejo Gašparević razumije zašto EU u prvi plan ističe ekonomske reforme, ali smatra da su i političke „jednako važne“. „Ideja da se provedu reforme na svim nivoima države je možda i najznačajnija u cijeloj ovoj priči, jer se time otvara mogućnost da i Hrvati u BiH steknu institucionalnu ravnopravnost nakon čega ih se više ne bi moglo preglasavati niti bi se moglo ubuduće dogoditi da im drugi izaberu člana Predsjedništva BiH kao što je to bio dva puta slučaj sa gospodinom Željkom Komšićem. Ravnopravnost Hrvata u BiH doprinijela bi stabiliziranju prilika u BiH“, kaže Gašparević za Deutsche Welle.

Gašparević je svjestan činjenice da njemačko-britanska inicijativa ima i svoju geopolitičku dimenziju. „Njemačko-britanska inicijativa dolazi u vrijeme zaoštravanja krize u Ukrajini. Sa rasplamsavanjem ukrajinske krize jačaju i ambicije Rusije da pojača svoj utjecaj na Balkanu, odnosono u Srbiji i BiH preko RS-a, a to onda znači odvraćanje Srbije i RS-a od ulaska u EU i NATO. Takav razvoj događaja, po svoj prilici, neprihvatljiv je za Zapadne sile pa se čini da Evropska unija kroz njemačko-britansku inicijativu pokušava geopolitički odgovoriti na Balkanu Ruskim pretenzijama prema tom dijelu Evrope“, naglašava Gašparević.