Jačanje prijateljskih odnosa

Hrvatski premijer Tihomir Orešković u svom je nastupnom posjetu Njemačkoj s kancelarkom Angelom Merkel uglavnom razgovarao o gospodarstvu. Dogovoreni su i neki projekti, poput ponovnog pokretanje „Njemačko-hrvatskog foruma“, koji bi trebali potaknuti njemačke investicije u Hrvatsku. No u jeku izbjegličke krize i predstojećeg sastanka Europskog vijeća, i ova tema se našla u središtu razgovora dvoje državnika.

U razgovoru za DW tijekom njegova boravka u Berlinu, Tihomir Orešković objašnjava zašto ne treba očekivati čuda od predstojećeg samita EU-Turska i zašto bi Hrvatska trebala preuzeti ulogu lokomotive na području jugoistočne Europe.

DW: Nekako se u posljednje vrijeme stekao dojam da Hrvatska i Njemačka nemaju istu viziju rješenja izbjegličke krize. Danas ste Vi i kancelarka demonstrirali jedinstvo. Gdje se slažete a gdje ne?

Situacija je komplicirana. Svi tražimo nekakvo rješenje. Svi shvaćamo da je situacija vrlo teška. Hrvatska se zajedno sa svojim susjedima koordinirala i radimo zajedno kako se ne bi stvarale veće napetosti. To je jedno rješenje. No mi se slažemo i s Njemačkom u tomu da treba intenzivirati suradnju s Turskom i usredotočiti se na rješenje u Grčkoj jer ako proradi sustav hotspots onda više neće ni biti potrebe za tom balkanskom rutom. Samo, u tomu moramo pomoći Grčkoj i to ne samo novcem. Slažemo se s Berlinom da se vanjske granice EU-a moraju bolje osigurati i da schengenski sustav mora ponovno stupiti na snagu. A dugoročno moramo suzbijati i uzroke izbjeglištva. I što se toga tiče, tu smo 100 posto na strani Berlina.

Mnogo nada se polaže u zajednički sastanak Europskog vijeća i Turske u ponedjeljak. Jeste li optimistični glede ishoda ovog susreta na vrhu?

Ja sam uvijek optimist ali radi se o jednom procesu. Neće sve stvari biti riješene na tom samitu. No već i sama činjenica da je Turska za stolom po prvi put to je već veliki napredak. Možda postoje prevelika očekivanja od toga što sve Turska može učiniti. No nakon ponedjeljka će neke stvari biti jasnije i nadam se da će se stvari početi kretati u pravom smjeru.

Kada govorimo o suradnji s Njemačkom, tu u posljednje vrijeme u Europi postoje mnoga stajališta, često povijesno određena. Kako vi, koji ste većinu života proveli u Kanadi doživljavate Njemačku i njezinu ulogu u Europi?

Iako sam živio u Kanadi mnogo vremena sam provodio u Europi i dobro sam kroz poslovne kontakte upoznat s Njemačkom. To je jedna složna zemlja, jaka gospodarska sila. I upravo tu mi možemo puno naučiti od Njemačke, pogotovo što se gospodarstva tiče.

Kad je vanjska politika nove hrvatske vlade u pitanju nekako se stječe dojam da je pozornost usmjerena prema susjedstvu i zemljama tzv. Višegradske skupine. Igra li Njemačka manju ulogu za Hrvatsku nego prije?

Moja poruka je jasna, mi smo bili partneri ali moramo pojačati suradnju. Ali to ovisi o Hrvatskoj. Mi moramo pronaći načina kako poboljšati investicijsku klimu. A to možemo najbolje ostvariti kroz stalni kontakt. Mislim da mi nažalost u posljednje vrijeme nismo imali kontakte, ne samo s Nijemcima nego i s dosta drugih zemalja poput Mađarske recimo i ostalih susjeda. I mi sada moramo krenuti s jačanjem tih odnosa. I zato sam odmah krenuo sa susretima, danas kancelarkom Merkel a uskoro slijede i drugi u Europi. Mi moramo početi komunicirati.

Njemački gospodarstvenici se već godinama žale na lošu investicijsku klimu u Hrvatskoj. Predsjednica parlamentarne njemačko-hrvatske skupine prijateljstva Astrid Freudenstein je nedavno naglasila kako se nada da će se to dolaskom nove vlade u Hrvatskoj promijeniti. Što ste obećali Nijemcima i mnogim potencijalnim ulagačima ovdje, što će se primijeniti?

Bi sam i ja sam investitor i znam što oni traže. Investitori traže stabilnost. Recimo kod poreza. Ako neka država svakih šest mjeseci mijenja poreznu politiku onda nitko u tu zemlju neće ulagati. Druga stvar je pravosuđe. Investitor mora imati zaštitu sa zakonske strane, da su zakoni takvi da će štititi ulagača. I tu mi moramo s potencijalnim ulagačima jače komunicirati, da im pružimo sigurnost.

Na kojim područjima bi se gospodarska suradnja između Hrvatske i Njemačke mogla intenzivirati?

Ono što smo dogovorili je oživljavanje jednog Hrvatsko-njemačkog foruma i to već sredinom godine, gdje ćemo spojiti ulagače, tvrtke iz Njemačke i Hrvatske i gdje ćemo sjest i konkretno potražiti gdje su konkretne mogućnosti. To do sad nikad nismo radili. Mislim da bi Njemačka mogla investirati na polju energetike, infrastrukture i IT sektora. Tu ima mnogo potencijala.

Neki dan ste ste susreli s Aleksandrom Vučićem, u nekoliko navrata ste isticali potrebu jačanja odnosa sa susjedima. Hoće li Hrvatska pokušati ponovno aktivirati svoju ulogu mosta između EU-a i regije jugoistočne Europe kao što je to u prošlosti bilo isticano ali je zapostavljeno unatoč tomu što su to, ne samo Berlin, nego i ostali EU partneri podržavali?

Ja tu svakako vidim ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. Kada sam prvi puta bio u Bruxellesu imao sam priliku naći se s premijerom Velike Britanije Davidom Cameronom i njegova glavna poruka je bila da podržimo naše susjede na putu ka Europskoj uniji. Jer to će biti dobro za stabilnost u regiji ali i jačanje gospodarskih odnosa. Srbiji, Bosni i Hercegovini ćemo pružiti podršku i to sam naglasio i danas tijekom sastanka s kancelarkom Merkel. S njom sam razgovarao o tomu kako treba podržati ubrzanje procesa približavanja Srbije i Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Naravno da i one trebaju ispuniti sve kriterije kao što ih je i Hrvatska ispunila ali od nas će imati podršku. Zašto? Zato jer članstvo u EU nije samo za nas kao susjede dobro nego je to dobro i za čitavu Europu. To otvara put i mnogim infrastrukturnim projektima, boljem povezivanju.

Vi ste najveći dio života proveli u iseljeništvu. Od osnivanja Hrvatske se govori o ogromnom potencijalu koji ovdje leži no od toga se malo realiziralo. Hoćete li Vi kao netko tko i sam dolazi iz tog miljea pokušati promijeniti nešto na planu jačeg iskorištavanja potencijala iseljenika?

U iseljeništvu leži ogroman potencijal. I danas sam upoznao mnoge Hrvate koje imaju jako dobre ideje. Takvih ideja nema samo u Njemačkoj nego svugdje gdje žive naši iseljenici. No iseljeništvo je i veliki potencijal što se tiče investicija u Hrvatsku. Mi moramo mnoge koji su dosad htjeli investirati ali se nisu usudili uvjeriti da se to isplati. Otvoriti im šanse. Evo i ja sam možda primjer za nekoga tko je odrastao vani ali se vratio. Mislim da moramo danas sutra i mlade znanstvenike privoljeti da se vrate. No to je pitanje općeg boljitka u zemlji i zato moramo raditi na jačanju standarda i stvaranju uvjeta za bolji život. Jer bez toga nema budućnosti. O oporavku gospodarstva leži ključ.