„Hrvatska skreće udesno“

„Politika nove nacionalno-konzervativne vlade cementira podjelu hrvatskog društva. Posebno je ugrožena kultura“, piše u listu „Die Tageszeitung“. Autor teksta najviše pažnje posvećuje ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću kojem su prvog radnog dana članovi nevladine organizacije „Domino“ priredili doček tako što su na zgradi ministarstva kulture istakli natpis, ustvari citirali njegove riječi, „Antifašizam je floskula“. Umjetnici su u svom apelu zatražili Hasanbegovićevu ostavku.

„Kultura, smatra on, ne bi trebala da bude idološki obojena niti bi trebala služiti revizionizmu. Ona bi trebala biti slobodna i nezavisna. Direktor Centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu, Efraim Zuroff, nedavno je od hrvatske vlade zatražio da zamijeni „fašističkog ministra kulture“. Josip Juratović, poslanik SPD-a u njemačkom parlamentu, koji ima hrvatsko porijeklo, razvoj događaja u Hrvatskoj posmatra sa velikom skepsom. Hasanbegovićevu ostavku je zatražila i bivša premijerka Jadranka Kosor. Međutim, sve je evidentnije da politika nove nacionalno-konzervativne vlade može voditi do cementiranja podjele hrvatskog društva. Napetost se pojavljuje kao rezultat propuštenog suočavanja s prošlošću i još uvijek veoma polarizovanih i emocionalno vođenih debata o značaju antifašizma, fašizma, nacionalizma i `patriotizma`“.

„Sada se pomalo čini da i hrvatski parlament ide udesno: 4. februara ove godine je Sabor bio pokrovitelj obilježavanja masakra u Bleiburgu. Komemoracija u znak sjećanja na ubijene svake godine izaziva nevjericu prije svega zbog toga što mnogi učesnici javno nose fašističke ustaške simbole. Bivši hrvatski premijer, Zoran Milanović, komemoraciju interpretira kao tugovanje za hrvatskom marionetskom državom koja je postojala od 1941. do 1945. godine. Da li Hrvatska može kontrolisati takvu podjelu društva? Trenutno je to pod znakom pitanja“, piše ovaj list.

Kako riješiti izbjegličku krizu?

Izbjeglička kriza u Evropi je i dalje tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. List „Bild“ u danas objavljenom komentaru piše da je broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku u stalnom padu. Da li je to razlog za radovanje? Na prvi pogled jeste, piše autor komentara i nastavlja: „Grčka je pred bankrotom i napaćene ljude, koji trenutno ne mogu dalje u pravcu Evrope, neće moći zbrinjavati. Na Balkanu i u Grčkoj trenutno ne propada samo ideja o zajedničkoj Evropi. Ne smijemo ni zamisliti šta će se desiti kada u Grčkoj počnu umirati izbjeglice. Izbjeglice ne umiru samo na Sredozemlju, nego i pred našim očima na evropskom tlu. Za smanjenje broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku postoji samo jedno rješenje, a to je riješiti osnovne razloge zbog kojih ljudi bježe. Ljudi će bježati iz Sirije sve dok na njih budu padale ruske bombe i dok ih budu protjerivale iranske milicije. Tamo, a ne u Atini i na Balkanu, leže ključevi za rješenje izbjegličke krize“, smatra komentator lista „Bild“.

Austrijski list „Standard“ komentariše izbjegličku politiku austrijske vlade. „Cilj mora biti da ljudi uopšte ne kreću na put jer treba da znaju da nemaju nikakve šanse da dođu do željene zemlje. Potrebno ih je spriječiti kako se ne bi desile scene koje smo doživjeli u augustu 2015. godine, kada je više hiljada izbjeglica u Mađarskoj spriječeno da nastave put ka zapadnoj Evropi. Upravo sada svojom politikom to želi postići austrijska vlada i zato je s pravom kritikovana. Domino efekat, kojeg želi Austrija, neće zaustaviti navalu izbjeglica. Novi način kontrole granica na Balkanu neće biti od koristi sve dok Njemačka bude otvorena, a Turska ne zaustavi krijumčare“, smatra komentator lista „Standard“.