Europska komisija želi ograničiti pravo na azil

„Mi smo jedna obitelj. Kada je jedan od nas napadnut, onda su svi drugi uz njega", izjavio je Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije (EK), na novinskoj konferenciji. Zajedno s Ylvom Johansson, europskom povjerenicom nadležnom za migracije, predstavio je prijedlog za privremeno ukidanje važenja europskog prava na granicama prema Bjelorusiji na idućih pola godine. Schinas ističe da Europski ugovori dopuštaju primjenu „izvanrednih mjera u slučajevima nužde" poput ovog.

Prema tom prijedlogu, izbjeglice bi se moglo zadržati do 16 tjedana u kampovima na granici, kako bi se proveo postupak za dodjelu prava na azil. Rok za registraciju migranata bio bi produžen na četiri tjedna, a izričito bi bile dopuštena brža protjerivanja iz zemlje. Kako tumači potpredsjednik Schinas, ministri unutarnjih poslova država članica mogli bi već idući tjedan usvojiti taj prijedlog, bez suglasnosti Europskog parlamenta (EP).

Kritika iz Europskog parlamenta

Upravo odande je odmah stigla kritika. „Takav restriktivni postupak s europskim i međunarodnim obvezama iz prava azila i zabranom pushbackova je neprihvatljiv, posebno u svjetlu sve manjeg broja tražitelja azila na granici EU-a prema Bjelorusiji", napisala je Birgit Sippel, glasnogovornica socijaldemokratskog kluba zastupnika u EP-u, zadužena za unutarnju politiku. Ona smatra da ti planovi, umjesto da pomognu ljudima na licu mjesta, idu na ruku vladama koje žele iskoristiti nuždu ljudi kojima je potrebna zaštita, kako bi izazvali navodnu migracijsku krizu.

I Schinas i Johansson priznali su na predstavljanju „mjera za slučaj nužde" da se situacija u Bjelorusiji smiruje. No nisu odgovorili na pitanje zašto unatoč tome sada još uvijek žele ograničiti prava izbjeglica. EU je svojim kriznim menadžmentom postigao da ljudi skoro uopće više ne dolaze u Bjelorusiju, rečeno je na konferenciji za novinare. Schinas je pri tom istaknuo svoj doprinos tome, jer se, kako je pojasnio, svojim posjetima zemljama podrijetla i tranzita izbjeglica pobrinuo za to da se obustave letovi prema Minsku za migrante.

Erich Marquard je u ime zastupnika stranke Zeleni u Europskom parlamentu izjavio: „Krajnje je upitno hoće li Europska komisija uspjeti vratiti duh u bocu nakon što je 18 mjeseci samo promatrala sustavna kršenja ljudskih prava onih koji traže zaštitu." Tako je poljska granična policija proteklih mjeseci objavljivala broj dnevno provedenih pushbackova, koji su zabranjeni međunarodnim pravom, bez da je vlada u Varšavi zbog toga ikada kritizirana iz Bruxellesa.

Kritiziraju i organizacije za ljudska prava

Osim toga, poljska vlada i dalje onemogućava slobodno novinarsko izvještavanje s lica mjesta i pristup humanitarnim organizacijama granici. U Poljskoj je u srijedu (1.12.) na snagu stupio po hitnom postupku usvojeni novi Zakon o zaštiti granice, kojim se legaliziraju postojeća ograničenja. Tako ministar unutarnjih poslova može zabraniti pristup granici i odrediti zabranjenu zonu široku 15 kilometara, čime se praktički stvara prostor u kojem ne važe zakoni.

U poljskom Senatu i kod povjerenika za građanska prava postoje sumnje u ustavnost tog zakona. No Europska komisija nije komentirala te nove poljske propise kojima se jasno krše međunarodna pravila, nego je umjesto toga reagirala najavom ograničavanja prava izbjeglica.

Humanitarna organizacija Oxfam ponovo je upozorila da se „zadržavanjem i kriminaliziranjem ljudi, koji u Europi traže sigurnost, krši međunarodno i europsko pravo". A Amnesty International ističe da se „pravila azila trebaju poštivati, a ne potkopavati ih izvanrednim mjerama". Ta organizacija je uvjerena da se slučajevi svih migranata koji se nalaze na granici s Bjelorusijom mogu bez problema riješiti prema važećem pravu. Amnesty smatra alarmantnim da se prijedlogom Komisije krše prava ljudi i „zaoštrava humanitarna kriza".

Tko ima koristi od prijedloga Komisije?

Vjerojatno nije slučajno to što se upravo povjerenik iz Grčke Margaritis Schinas zalaže za ograničavanje prava na azil. Vlada u Ateni već mjesecima tvrdi da su svi izvještaji o ilegalnim pushbackovima na njezinim granicama – lažni. Unatoč jasnim dokazima o pojedinim slučajevima objavljenima u raznim medijima. Schinas ovdje ostavlja dojam da ide na ruku svojoj vlastitoj konzervativnoj vladi time što u slučaju Bjelorusije ograničava važeće pravo.

O najnovijem slučaju pushbacka u Grčkoj ovih dana je pisao i američki New York Times. On je izvijestio da je jedan afganistanski prevoditelj, koji radi za europsku agenciju Frontex, zajedno s drugim izbjeglicama nasilno odveden u jedno zabačeno skladište u kojem je bilo zatvoreno još oko stotinu ljudi, među kojima su bili i žene i djeca.

Izvještava se da su oni tamo bili fizički zlostavljani, morali potpuno skinuti odjeću te da im je policija oduzela mobitele, novac i dokumente. Afganistanski prevoditelj inače ima urednu dozvolu boravka u EU-u. New York Times piše da je prevoditelj sve dokaze o zlostavljanju i pushbacku predao grčkim vlastima. List zaključuje da se Europska komisija napokon mora pozabaviti praksom koju je „tako dugo ignorirala".

Ali nije sigurno da će do toga stvarno i doći. Novi oštriji tonovi iz Bruxellesa prije ukazuju na promjenu politike i naknadno opravdavanje zabranjene prakse, o kojoj se već izvještavalo i iz Hrvatske i Bugarske. Do promjene mišljenja u Europskoj komisiji nije dovela ni oštra kritika UN-ovog povjerenika za izbjeglice koji je nedavno posjetio Europski parlament.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu