EU obogaćena ulaskom istočnih zemalja

Na desetogodišnjicu „velikog proširenja“, kada je 1. maja 2004. godine EU sa 15 „porasla“ na 25 zemalja članica, Brisel naglašava važnost ove „ključne i najuspešnije evropske politike“ koja je od Evrope napravila Uniju od više od 500 miliona ljudi i obezbijedila joj ključnu ulogu na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni.

„Proširenje je zapisano u genima Evrope“, poručio je komesar za proširenje EU, Štefan File. “Ono je najefikasniji način za jačanje bezbjednosti. Zajedno, u ujedinjenoj Evropi, bolje se suočavamo sa izazovima globalizacije, finansijske krize i klimatskih promjena. Proširenje nas je učinilo uspješnima, donijevši dobit kako za nove tako i za već postojeće članice. On je podstaklo privredni rast, poboljšalo standard života u novim članicama i obezbijedilo izvozne i investicione perspekitive za sve“, poručio je File povodom desetogodišnjice proširenja EU na centralno evropske i baltičke zemlje.

Iz sjedišta EU dodaju da je upravo proširenje donijelo evropskom kontinetnu stabilnost i ujedinilo ga poslije „vještačkih podjela uzrokovanih Hladim ratom“.

„Ono je proširilo zonu stabilnosti, bezbjednosti, slobode i prosperiteta na našem kontinetu“, ocijenio je predsjednik Evropske komsije, Žoze Manuel Barozo, dodajući da je upravo godišnjica „velikog proširenja“ podsjeća sve na važnost jedinstva i saradnje u vremenu kada „ populisti, demagozi i ksenofobi pokušavaju da poljuljaju povjerenje u evropski projekat“.

Šta poslije „velikog proširenja“?

Dok EU, sa jedne strane, obilježava godišnjicu najvećeg proširenja u svojoj istoriji, nabrajajući sve dobrobiti koje je ta politika donijela Starom kontinentu, sa druge strane, predviđa se pauza do narednog poširenja, ovoga puta na Zapadni Balkan. Iz EU mogu se čuti glasovi da je Unija, zaokupljena unutrašnjim prestrojavanjem, trenutno nespremna da prihvati nove članice, ali i da će pretendentima na članstvo biti potrebno dosta vremena da ostvare striktne evropske uslove i dostignu evropske standarde. Drugi će pak reći da evropski projekat nije gotov, a Evropa nije ujedinjena, bez Zapadnog Balkana.

„Postoji još sedam ili osam zemalja koje kucaju na vrata EU u trenutku kada su neki u EU počeli da sumnjaju. Ako to kucanje stane tada će možda već biti kasno za uzbunu da nešto nije u redu, kada je EU u pitanju“, poručio je komesar File i naveo tri prioriteta u nastavku procesa proširenja. „Prvi je jačanje vjerodostojnosti proširenja i predstavljanje dobrobiti od proširenja građanima EU . Drugo, da proširenje i unutrašnje integracije EU ostanu u interakcijina dobrobit EU. Treće je da kroz proširenje postajemo veći i jači, spremniji da se suočimo sa globalnim izazovima.“

U narednih pet godina napredovanje ka EU, ali ne i novo proširenje

EU u narednom periodu očekuju promjene, kako na čelu evropskih institucija, tako i u sazivima Paralmenta i Komisije. U predizbornim najavama već se može čuti da u narednom petogodišnjem mandatu, novi komesar za proširenje neće biti u prilici da poželi dobrodošlicu ni jednoj novoj članici Unije. Prema riječima sadašnjeg komesara Štefana Filea, mjerilo uspjeha ne bi trebalo da bude „koliko će zemalja ući“ već „koliko je politika proširenja kredibilna i koliko je zemalja uključeno u pristupne procese“.

U ovom trenutku, u Briselu kažu da su zadovoljni napretkom koji na putu evrointegracija ostvaruje Srbija. „Mislim da je činjenica što je visoka predstavnica posjetila Srbiju tako brzo poslije formiranja nove vlade i što ja 5. maja idem u Beograd, a zatim i u Prištinu, pokazuje da imamo visoka očekivanja. Nadamo se da će postignuti dogovor između Beograda i Prištine biti pretočen u njihov napredak ka EU“, izjavio je File.

U sjedištu EU dodaju da su vladavina prva, poštovanje osnovnih prava, jačanje demokratskih institucija, dobrosusjedska saradnja i ekonomske reforme sve fundamenti na kojima će zemlje Zapadnog Balkna nastaviti da rade u narednom periodu.

„Tako postoji novi ekonomski program i brojne inicijative kojim pokušavamo da riješimo socijalno ekonomske probleme koji brinu građane BiH. Ali ništa se nije promijenilo u našoj ocjeni da BiH nastvlja da krši ljudska prva ne primjenjivanjem presude Sejdić-Finci. Nadam se da novi pristup, koji se fokusira na kratkoročne izazove, neće skrenuti pažnju tamošnjih političara sa rješavanja važnih pitanja koja stoje na putu dobrobiti i približavanja BiH EU“, poručio je komesar za proširenje.

Evropska komisija bi u novembru, sa novoizabranim predsjednikom i komesarima, među kojima se očekuje i novi komesar zadužen za proširenje, trebalo da započne svoj novi petogodišnji mandat.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić