Zapad Istoka je postao Istok Zapada

„Evropska unija u Briselu slavi gdje god treba. Pa se tako slavi „Evropska nedjelja mobilnosti“ i zahtijeva da se, prema mogućnostima, obilježi za deset dana „Evropski dan skupljanja smeća“. Ali, ovog 1. maja Brisel je nekako nijem. Tog dana je prije deset godina došlo do priključenja zemalja nekedaünje istočne Evrope Uniji. Ili nećete da slavite da ne bi naljutili ruskog autokratu Vladimira Putina“, piše list Velt i pita se „zar neće niko da slavi, zar nema šta da se slavi? Pa to je važan jubilej: slavite napokon Vi Evropljani“, ironično piše Kristof B. Šilc u Veltu i nastavlja:

“Veliko proširenje EU 2004. godine je bilo evropski uspjeh. To je Evropu učinilo sigurnijom i bogatijom. Ali, proširenje nažalost nije iskorišteno kako bi se produbile odlučujuće strukture evropskog kluba i prilagodile novim okolnostima. Nažalost i prijem Kipra je došao prerano jer je ta zemlja uvezla u EU i nerazjašnjeni bilateralni konflikt s Turskom. Nažalost u nekim zemljama, poput naprimjer Mađarske, došlo je do nazadovanja razvoja demokratske kulture. I na kraju, još jedno nažalost, da je prijem novih deset članica više oslabio vjeru u legitimnost evropskog projekta kod nekih starih članica poput Njemačke, Francuske i Holandije, nego što ju je podstakao“, piše Velt.

Hrvatska je više puta povrijedila evropsko pravo

„Prijem Rumunije i Bugarske 2007. i prijem Hrvatske prošle godine stoga nije bio posebno prijatan. Vlada u Zagrebu je samo nekoliko mjeseci nakon prijema u Uniju više puta prekršila evropsko pravo. Sve tri zemlje su primljene iz čistog političkog oportunizma iako nisu bile zrele za prijem. Ovakve greške više ne bi smjele da se ponove i Evropska unija iz njih mora da uči. Kao prvo, propisani uslovi za prijem treba da budu pooštreni. Kao drugo, demokratizacija i životni standard moraju i prije početka pregovora da budu na znatno većem nivou nego što je bio slučaj do sada. I treće, sposobnost za prijem same EU, kao i posljedice prijema za čitavu zajednicu moraju da se više uzmu u obzir u političkoj realnosti – a ne da se o tome govori samo u prigodnim trenucima“, komentariše Kristof B. Šulc u listu Velt.

Švajcarski list Noje cirher cajtung (NZZ) pak piše kako deset godina nakon proširenja EU nove zemlje članice povlače pozitivan bilans. List napominje kako se približavanje životnom standardu Zapada ubrzalo, ali ipak naglašava kako ovo uzajamno približavanje nije nepovratan proces. „Politički analitičar iz Zagreba, Žarko Puhovski u prvom redu ukazuje na sumorno raspoloženje u njegovoj domovini Hrvatskoj. Jedino pozitivno što je većina Hrvata osjetila od učlanjenja u EU su jefiniji telefonski pozivi ka zemljama Unije, dok se životni standard građana pogoršao. No, moguće je da Puhovski preoštro gleda na stvari. Jer, jasno je da pristupanje EU nekadašnjih komunističkih zemalja Evrope ni u kom slučaju nije garancija za porast prosperiteta i kvaliteta života. Na kraju se ipak mora svakodnevno ulagati mnogo više napora i rada na savladavanju unutrašnjopolitičkih problema “, zaključuje NZZ.

Priredio: Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose