Duga potraga za najbližima

Slučaj Farhada S. spada u one priče sa sretnim svršetkom. 26-togodišnji Afganistanac punih pet godina nije imao kontakt s majkom i braćom. Prilikom prelaska iz Turske u Grčku su se nalazili u različitim plovilima. Nakon dolaska na kopno, putovi su im se razdvojili. Farhad se nekako domogao Njemačke. „Tri godine sam pokušavao preko Facebooka i Twittera pronaći neki trag koji bi vodio do moje obitelji ali uzalud“, priča Farhad. Na kraju je došao do službe za traženje Njemačkog Crvenog križa (DRK). „Postavili su moju fotografiju na Internet s napomenom da tražim svoju obitelj. I nedugo nakon toga su se javili“, priča Farhad. Njegova obitelj se u međuvremenu vratila u Afganistan. „Imali smo si puno toga za ispričati“, komentirao je kratko svoje prvi kontakt Farhad.

Broj upita raste

Sve više izbjeglica poput Farhada, usprkos modernim putovima komunikacije traži pomoć službe traženja DRK. „U prvoj polovini 2016. smo zaprimili 1.400 novih upita a do kraja godine očekujemo oko 3.000“, kaže predsjednik DRK Rudolf Seiters za DW. On objašnjava kako se izbjeglice daju u potragu za nestalim ili izgubljenim članovima obitelji tek nakon što srede situaciju u zemlji u koju su pristigli. Na listi nacija koje koriste službu traženja na prvom se mjestu nalaze Afganistanci iza kojih slijede Sirijci, Eritrejci, Somalci i Iračani. Oko polovice tražitelja na kraju i pronađu svoju rodbinu ili prijatelje.

Zaštita osobnih podataka

Velike nade DRK polaže u novi portal pod nazivom TraceTheFace.org koji je i Farhadu pomogao da pronađe svoju obitelj. „Na ovoj novoj stranici se mnogo pozornosti posvećuje zaštiti podataka. Vidi se fotografija i opis rodbinske veze s osobom koja se traži. Sve ostalo je nedostupno“, kaže voditelj službe traženja pri DRK Ronald Reimann.

Za maloljetne osobe bez pratnje odraslih je postavljena specijalna stranica u koju uvid imaju samo radnici Crvenog križa diljem svijeta. Time se žele izbjeći zloupotrebe. Dosada je preko novih stranica s fotografijama riješeno 20 slučaja od kojih se već odustalo. Traženje preko fotografija, umjesto dosadašnje prakse potrage isključivo putem pisanih podataka ima veliku prednost zbog nedvosmislenosti informacije. Često se ne znaju točni podaci tražene osobe poput mjesta rođenja.

I imena su često u krajevima svijeta poput Srednjeg istoka s visokim stupnjem lingvističkih i kulturnih raznolikosti, problem pri traženju. „Postoji 70 različitih načina kako napisati vrlo rašireno ime Muhamed“, kaže Reimann. Djelatnici međunarodnih humanitarnih organizacija se ne oslanjaju samo na Internet nego posežu i za klasičnim medijima. U Somaliji tako djelatnici nose knjigu s fotografijama nestalih i tražitelja od kuće do kuće.

Datoteke umrlih

No iako je služba traženja dosad često kumovala happy endu mnogih obiteljskih priča, u mnogo slučajeva je prisiljena rodbini prenijeti najtužniju vijest.

„Sjetimo se samo tisuća koji su život izgubili u Sredozemlju“, kaže predsjednik DRK-a Seiters. On stoga traži i pokretanje europske datoteke s podacima neidentificiranih žrtava.

Potreba za ovakvim projektom je veća nego ikada ali se dosad od nje na EU razini odustalo. Iz financijskih razloga.