1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Drezdenska nagrada za mir posthumno Alekseju Navaljnom

Jens Thurau | Roman Gončarenko
12. maj 2024

Aleksej Navaljni je posthumno dobio Drezdensku nagradu za mir. Njegova udovica je prihvatila nagradu, koja za njenog muža stiže prekasno.

https://p.dw.com/p/4fiBV
Slika Putinovog protivnika i kritičara Alekseja Navaljnog a ispred nje dva karanfila i još jedan manji buket cvijeća
Putinov protivnik i kritičar Aleksej NavaljniFoto: Gonzalo Fuentes/REUTERS

Za Alekseja Navaljnog je to velika čast, ali je došla prekasno: međunarodno poznati kritičar ruskog režima je 16. februara ove godine umro u zarobljeničkom logoru u Sibiru pod još nerazjašnjenim okolnostima. Sada mu je dodijeljena poznata nagrada za mir grada na Elbi – Drezdena, dotirana sa 10.000 eura. Navaljnijeva udovica Julia Navalnjaja prihvatila je nagradu. Govor u njegovu čast održao je bivši njemački predsjednik Joachim Gauck, koji je za  Navaljnija, nakon vijesti o njegovoj smrti, rekao da je bio "ikona svih pristojnih Rusa". Članovi pozorišnog ansambla „Staatsschauspiel Dresden“ izveli su "Govore Alekseja Navalnog pred sudom".

Bivši njemački predsjednik Joachim Gauck pogleda uperenog u kameru
Govor (laudacio) u Navalnijevu čast održao je bivši njemački predsjednik Joachim Gauck Foto: Stefan Sauer/dpa/picture alliance

Bloger sa smislom za humor

Navaljni, rođen 1976. godine, godinama je privlačio pažnju ukazujući na korupciju i zloupotrebe u Rusiji i tako stekao slavu širom svijeta. Preživio je pokušaj ubistva i ipak se vratio u svoju domovinu.

Kao bloger, Navaljni je svojim suptilnim smislom za humor dopirao do miliona, posebno mlađih Rusa. Borio se protiv korupcije u zemlji - i protiv vlade Vladimira Putina. Čineći to, stekao je mnogo moćnih neprijatelja. Kremlj je učinio sve što je mogao da ga drži podalje od politike. Ipak, Navaljni je uspio organizirati pristalice širom zemlje.

Biznismen, advokat, političar

Navaljni je započeo svoju karijeru kao biznismen i advokat. Krajem 1990-ih, uključio se u lijevo-liberalnu stranku "Jabloko", ali je 2007. izbačen - zbog sukoba s vrhom stranke, ali i zbog svojih nacionalističkih stavova. Kasnije je bio aktivan u nacionalističkom pokretu, zbog čega je bio kontroverzan i u opozicionim krugovima.

Je li sa smrću Navaljnog umrla i ruska oporba?

Preživio napad, ali se ipak vratio

Njegovo trovanje 2020. godine privuklo je veliku međunarodnu pažnju: Navaljni je prebačen u Berlin, gdje je uspješno izliječen u poznatoj bolnici Charité, preživivši pokušaj ubistva. Za napad nervnim agensom „novičok“ okrivio je rusku domaću tajnu službu i Putina lično. Kada se oporavio, ipak je odlučio da se vrati u Rusiju.

Uhapšen je na moskovskom aerodromu i potom osuđen na 19 godina zatvora. U decembru 2023. Navaljni se nekoliko sedmica smatrao nestalim. Kasnije je otkriveno da je odveden u zarobljenički logor u sjevernom Sibiru. Pretpostavljao je da će biti izolovan pred predsjedničke izbore, održane u martu ove godine na kojima je očekivano pobijedio aktuelni predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Aleksej Navaljni: Slika iz zatvora 18.10.2022.
Aleksej Navaljni: Slika iz zatvora 18.10.2022.Foto: Alexander Zemlianichenko/AP Photo/picture alliance

Elokventan čak i na sudu

Opozicioni aktivista se ranije u zatvoru više puta žalio na kršenje njegovih prava. Do kraja, Navaljni je koristio i sudske rasprave da oštro kritikuje Putinov autoritarni sistem i rat Moskve protiv Ukrajine. Aleksej Navaljni je vodio neravnopravnu bitku. Nekoliko sedmica nakon njegove smrti, sam Putin je potvrdio da se neposredno prije toga pripremala razmjena zarobljenika. Zašto se to nije dogodilo, zašto Navaljni nije razmijenjen kao i da li je ta tvrdnja uopšte tačna, ostaju otvorena pitanja.

Rusija nastavlja brutalnu borbu protiv kritičara

Čak i nakon smrti Navaljnog, ruski režim nastavlja se s velikom brutalnošću boriti protiv kritičara sistema. Pristalice u Velikoj Britaniji nedavno su izrazile zabrinutost za zdravlje jednog od Navaljnijevih bliskih saputnika, Vladimira Kara-Murse. Ovaj 42-godišnjak je u aprilu 2023. osuđen na 25 godina zatvora zbog "veleizdaje". On je ranije optužio Rusiju za "ratne zločine" u Ukrajini tokom govora u SAD-u. Ovo je najduža poznata zatvorska kazna ikada, izrečena jednom Putinovom kritičaru.

Paralelno sa sudbinom Navaljnog: Kara-Mursina porodica i advokati kažu da je ruska tajna služba pokušala da ga otruje 2015. i 2017. godine. Od tada ima ozbiljne zdravstvene probleme.

“Navaljni je postao opasnost za Putina”

U obrazloženju za dodjelu nagrade Navaljnom u Drezdenu stoji: "Navaljni je stalno zabadao prst u rane ruske diktature i postao najveća opasnost za Putina i njegov sistem. Zato je postao politički zatvorenik, čija smrt simbolično podsjeća na smrt brojnih ljudi koji se zalažu za slobodu i demokratiju u Rusiji." Nagradu Navaljniju je dodijelilo Udruženje „Prijatelji Drezdena, Njemačka“. Ono time takođe svake godine obilježava sjećanje na bombardovanje Drezdena od strane savezničke avijacije 13. februara 1945. godine. Ovo udruženje ima za cilj i da se suprotstavi prisvajanju obilježavanja godišnjice bombardovanja Drezdena od strane desničarskih ekstremista.

Julija Navaljnaja na Minhenskoj konferenciji za sigurnost
Putin i njegovi pomoćnici treba da budu "kažnjeni za ono što su učinili našoj zemlji, mojoj porodici i mom mužu"Foto: Kai Pfaffenbach/REUTERS

Udovica Navaljnog nastavlja tamo gdje je on stao

Nakon Navaljnijeve smrti, njegova udovica je sve više u fokusu javnosti. Ona je 16. februara, odmah nakon vijesti o njegovoj smrti, na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji pozvala Putina na odgovornost. Rekla je kako on i njegovi pomoćnici treba da budu "kažnjeni za ono što su učinili našoj zemlji, mojoj porodici i mom mužu". Početkom maja je najavljeno da će Deutsche Welle ove godine dodijeliti „Nagradu za slobodu govora” Juliji Navaljnoj, koja će joj biti uručena početkom juna.

DW-Preis für Meinungsfreiheit für Julia Nawalnaja

Dosadašnji dobitnici Drezdenske nagrade za mir, koja se dodjeljuje od 2010. godine, su bivši predsjednik Sovjetskog Saveza, pokojni Mihail Gorbačov i dirigent Daniel Barenboim.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu