Donald Trump u svijetu u kojem ne važe činjenice

Politolozi i novinari, barem oni iz Evrope, skoro da su jedinstveni u stavu: Hillary Clinton je pobijedila u TV-duelu protiv Donalda Trumpa i ona jedina od njih dvoje dolazi u obzir za preuzimanje najvažnije političke funkcije na svijetu. Clinton je, tvrde oni, politički iskusnija, svjesnija i odmjerenija, a o Trumpu se ne treba ni razmišljati. Ankete nakon TV-duela su potvrdile da to tako vide i gledaoci.  

Ipak, politički analitičari dugo nisu Trumpa uzimali za ozbiljno. Bilo je nezamislivo da će ga republikanci uopšte izabrati kao svog kandidata. Ipak, on se nametnuo. Kada je postao zvanični kandidat stranke, isti politolozi i novinari su tvrdili da je Hillary Clinton sigurno buduća stanovnica Bijele kuće.

Neki eksperti od samog početka predizborne kampanje ne dijele to mišljenje. Komunikolog Frank Brettschneider sa Univeziteta Hohenheim nakon TV-duela govori o "neriješenom ishodu". Trump je poznat kao "politički grubijan i neotesanko" i taj imidž je opravdao. Brettschneider ne smatra da je to loše za Trumpa. Osim toga, kod birača koji još nisu sigurni kome će dati glas mnogo toga zavisi od reakcija. Trumpove pristalice su sada aktivne, pogotovo u socijalnim mrežama. "Oni bi u najmanju ruku mogli neutralizirati izvještavanje medija", smatra Brettschneider.

Bijes bijelog čovjeka

U nedjeljniku "Die Zeit" američki režiser, uvjereni ljevičar i osvjedočeni Trumpov protivnik, Michael Moore još krajem jula je nagovještavao: "Ovaj jadni, ignorantni, djelomično opasni klovn, a potpuni psihopata će postati sljedeći predsjednik SAD." On dodaje da "77 odsto birača koje čine žene, ljudi koji nisu bijele boje kože i oni koji su mlađi od 35 godina uglavnom ne podržavaju Trumpa", ali da te činjenice nisu važne. Hillary Clinton nije baš omiljena političarka i ona je isuviše "dio sistema". Mnogi Amerikanci stoga neće ni izaći na izbore, dok će Trump mobilisati svoje pristalice.

Moore pokušava da se uživi i u "dušu bijesnog bijelog čovjeka" koji osjeća da se nalazi u defanzivi: "Nakon što smo osam godina gledali kako nam komanduje jedan crnac, sada bi trebalo da nam još osam godina komanduje jedna žena?" Za takve ljude, smatra Moore, Trump je neodoljiva prilika.

Angela Merkel i stvar osjećaja

Da li će ishod izbora biti protivan logici i činjenicama? Da li se široki slojevi biračkog tijela rukovode više bijesom nego vlasttitim interesima? Da li je to moguće i, ako jeste, da li je to opšti fenomen?

U Njemačkoj je demohrišćanska stranka CDU ostala bez teksta kada je na regionalnim izborima u saveznoj zemlji Mecklenburg-Zapadna Pomeranija sredinom septembra pala ispod stranke AfD, iako su "činjenice", iz ugla CDU-a, govorile protiv toga. Stanje u ovoj saveznoj zemlji se poboljšavalo, cijeloj njemačkoj privredi ide dobro. A u Mecklenburg Vorpommernu jedva da možete naći nekog izbjeglicu, što je inače velika tema u cijeloj državi. Birači su se ponašali suprotno činjenicama, tako je glasila i analiza njemačke kancelarke Merkel. I to je ono što je dovodi do očaja: "Može se čuti da živimo u "postčinjeničnom" vremenu. To bi trebalo da znači da se ljudi više ne zanimaju za fakte, nego da slijede osjećaje." Političar desničarskog AfD-a Georg Pazderski kaže: "Ono što čovjek osjeća, to je i realnost." On na taj način objašnjava jedan od razloga za izborni uspjeh svoje stranke.

Ipak, Angela Merkel se drži činjenica. "Ako i mi počnemo da guramo fakte u stranu i ignorišemo ih, onda više nije moguće odgovorno djelovanje i konstruktivno traženje rješenja za probleme", izjavila je početkom septembra u Bundestagu.   

Tražilice kao zamjena za znanje

Švicarski filozof i fizičar Eduard Kaeser ne samo da smatra da već živimo u "postčinjeničnom" dobu, nego i da je to opasnost za demokratiju. U jednom članku za list "Neue Zürcher Zeitung" bavio se i "fenomenom Trump". Trumpove "neistine i protivurječnosti" mu ne nanose štetu. Naprotiv, one ga u očima njegovih pristalica čine još vjerodostojnijima jer izlgeda kao da je iskren.

Socijalne mreže, tvrdi Kaeser, samo podstiču tendeciju da se "kao činjenica prihvata samo ono u šta čovjek sam ionako vjeruje". Iznad institucija koje se po tradiciji bave traženjem pouzdanih odgovora i istina, poput univerziteta ili ureda za statistiku, postavljaju se znaci pitanja. Svaki građanin se smatra ekspertom, potkovan "zamjenom za znanje" koju nude tražilice u intenetu.

Potraga za istinom je od životnog značaja za opsatank demokratije. "Tamo gdje se kraj ceste ruše bankine od činjenica, nastaju divlji putevi pravljenja osjećaja", kaže Kaeser.

I Angela Merkel se za sada čvrsto drži barem jedne realnosti: ništa nije nemoguće, pa ni to da Trump postane predsjednik. I dok inače uzdržani njemački šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier Trumpa opisuje kao "propovjednika mržnje", kancelarka se suzdržava od bilo kakvog komentara. Nikad se ne zna s kim ćeš sutra morati da sarađuješ.