Nova prijetnja - Brexit

"Ovo je prekretnica", rekao je Dejvid Kameron prije početka samita sa svojim evropskim kolegama. Ne zato što još uvijek u pitanju sudbina Grčke ili izbjeglica, već zato što će on večeras prvi put iznijeti svoje uslove za ostanak Velike Britanije u EU. Pritom, niko od njegovih kolega nije uopšte ni pomenuo ovu tačku dnevnog reda, a i kraljica mu je pokvarila plan.

Na državnom banketu preksinoć u Berlinu kraljica je upozorila: "Mi znamo da je podjela Evrope opasna i da moramo tome da se suprotstavimo, kako na Zapadu tako i na istoku." U zavisnosti od političke obojenosti britanski listovi su to interpretirali kao opomenu Kameronu da Britaniju svakako zadrži u EU ili - kako su komentatori na drugom kraju spektra zaključili - kraljica želi da ubijedi učesnike samita da zadovolje britanske zahtjeve. Portparoli Bakingamske palate su potom ukazivali na "nepolitičku ulogu" kraljice. Tako da je zapravo nejasno, da li Elizabeta II suptilno ometa ili podržava premijera.

Kameron prvi put iznosi svoje zahtjeve

Kolege su mu dale pola sata da kaže šta ima, za vrijeme večere – i to kad se posluži desert. Ali, šta hoće Dejvid Kameron? Moraće dobro da razmisli kako da nastupi: ako bude suviše precizan, onda bi protivnici EU u njegovoj stranci i u evro-kritičkoj UKIP kasnije mogli da ga „ucjenjuju“ sa listom zahtjeva koje nije uspio da ostvari. Ako bude previše nejasan, ostalim Evropljanima će biti teško da iznađu kompromis. Jasno je samo da na samitu EU pred Božić, moraju biti iznijeti prvi prijedlozi rješenja britanskih zahtjeva.

Ovaj postupak bi Kameronu omogućio da uskoro, odnosno u jesen 2016. godine održi referendum o ostanku ili izlasku iz EU. Jer, 2017. je za to krajnje nepovoljna: izbori u Njemačkoj i Francuskoj. Pored toga, Britanci su na redu da preuzmu rotirajuće predsjedavanje EU. A kako to da rade ako budu na pola puta ka izlasku…

Koliko "reforme" želi Kameron?

Gledano realno-politički Kameronu je najvažnije da zaustavi dolazak imigranta. Međutim, njemačka kancelarka i francuski predsjednik su već odbili da se ograniči sloboda kretanja. Dakle, Kameron je u potrazi za formulom koja imigraciju iz EU ograničava na određenu radnu snagu. To bi pravno moglo da bude vrlo rizično.

Nešto lakše je ispuniti želju za promjenama u oblasti socijalnih davanja: tu je i onako mnogo toga moguće u nacionalnim zakonima, a Kameron će imati podršku mnogih drugih vlada EU, kao što je Danska.

Sljedeća tačka je da London kao finansijski centar, nema štete od sve većeg zajedništva zemalja evrozone. I tu je rješenje moguće, pogotovo što ga podržavaju i ostale članice EU koje nisu u evrozoni.

Kompletiranje unutrašnjeg tržišta i trgovinske sporazume kao TTIP Angela Merkel, bi odmah potpisala – ali ni za jedno ni za drugo ne može da garantuje da će biti gotovo do jeseni iduće godine.

Prilično nejasan je zahtjev za vraćenje nadležnosti sa Brisela na London. Britanski EU-skeptici su tu smjestili svoju ideju nacionalnog samoopredjeljenja. Ipak, moramo da sačekamo i vidimo i druge izuzetke i šta Kraljevstvo zapravo želi.

Na kraju, radi se promjenama simbolične političke vrijednosti: britanska vlada želi da bude izuzeta iz "sve tješnje unije", razvoj kakav je predviđen Ugovorom o EU. Vjerovatno je s tim u vezi zamisliva neka vrsta dodatnog protokola kojim se državama članicama daje pravo da odluče o tome da li će u nečemu da učestvuju ili ne.

Referendum je prije svega unutrašnjopolitički problem

U okviru gore opisanog, zamislive su razne vrste kompromisa. Međutim, promjene Ugovora EU nisu moguće do jeseni 2016. godine. "Tako nešto bi trajalo mnogo godina", izjavio je predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc.

Šulc je takođe rekao da je Kameronov glavni problem kod kuće u sopstvenoj stranci, gdje protivnicima EU nikakv kompromis neće biti dovoljno dobar.

Njemu je slično kao Ciprasu u Grčkoj.Samo što drugi Evropljani mnogo manje strahuju od Grexita nego od Brexita. Specijalne želje Britanaca mogle bi da znače početak nove krize u EU, i to tek što se okonča jedna drama.