Cameronovo skretanje udesno

Mjesecima uoči izbora su politički analitičari govorili kako je u Velikoj Britaniji došao kraj politici koju vode samo dvije stranke. Međutim, izbori 7. maja su imali rezulat koji niko nije očekivao. Konzervativci su dobili većinu glasova. Njihova prednost u Donjem domu parlamenta je tijesna, ali oni ipak imaju 331 od 650 poslaničkih mjesta. To ne mijenja činjenicu da su konzervativci po prvi put nakon 20 godina jasno pobijedili na izborima.

Čini se da David Cameron želi da iskoristi ovakvo stanje kako bi sproveo bitne promjene. On želi da skrati socijalne izdatke države, da ograniči kompetencije državnih vlasti te da iznova definiše odnose Velike Brtanije i EU.

Pri tome bi se teškim mogao pokazati pokušaj da se iza sebe uvijek ima podrška ionako mršave većine vlastitih poslanika. Vjerovatno će Cameron zbog toga morati da "skrene udesno" u svom političkom djelovanju. Nakon što je proteklih pet godina bio prinuđen da pravi kompromise sa koalicionim partnerom, Cameron se nada da će sada za sebe pridobiti i one poslanike iz vlastite stranke koji su time bili nezadovoljni i koji su bili gurnuti na marginu.

Nova vlada je u funkciji tek sedmicu dana, ali ona je već iznijela niz prijedloga koje su do sada blokirali dosadašnji koalicioni partneri, liberali. Konzervativci tako žele da obore važeću Konvenciju o ljudskim pravima i proglase vlastitu, britansku konvenciju o temeljnim pravima građana. Pravnici smatraju da će u sprovođenju tih namjera imati problema. Naime, Konvencija o ljudskim pravima je ugrađena u sporazum kojim je 1998. godine okončan konflikt u Sjevernoj Irskoj.

Ograničenje građanskih prava i socijalnih izdataka

Nova vlada želi da da veća ovlaštenja policiji prilikom nadzora interneta. To su do sada uvijek blokirali liberali. Konzervativci žele da omoguće poslanicima iz Engleske da imaju pravo veta na sve zakone koji se odnose na Englesku, dakle ne na cijelu Veliku Britaniju.

"Biće zanimljivo vidjeti da li će torijevci održati obećanje o smanjenju poreza", kaže ED Rennie, predsjedavajući "think tanka" ResPublica. "Sada nemaju više izgovor da im tu namjeru blokiraju liberali. Oni su mnogo toga obećali, ali mnogo toga zavisi i od toga u kojem obimu će doći do rasta privrede. Predstoje ozbiljni rezovi socijalnih izdataka države."

Konzervativci koji su u prethodnom periodu bili gurnuti na marginu i među kojima ima onih koji su protiv Cameronovih planova za modernizaciju, u ovoj vladi s tijesnom većinom imaju mnogo više uticaja nego ranije. To bi moglo otvoriti stare sporove unutar stranke. Da bi smirio strasti, Cameron bi mogao ponovo na glasanje staviti zakon o zabrani tradicionalnog lova na lisice, koji je na snazi već nekoliko godina.

Novi pregovori o statusu unutar EU

Centralni dio planova konzervativne vlade je održavanje referenduma o članstvu Velike Britanije u EU. To je stvar za koju se već godinama zalažu baš oni konzervativci koji su proteklih godina bili "gurnuti u zadnje klupe parlamenta". Sam Cameron se zalaže za ostanak u EU. Međutim, ako većina Britanaca misli suprotno, onda i premijer mora da reaguje. "Stranka koja traži izlazak iz EU , UKIP osvojila je samo jedno mjesto u parlamentu, tako da će njeni zahtjevi biti tiši", kaže Duncan O'Leary, direktor instituta Demos. "Konzervativci 'sa zadnjih klupa' će ipak imati bitan uticaj. Vladi su za opstanak potrebni i njihovi glasovi."

Cameron bi, umjesto napuštanja EU, radije pregovarao o novom statusu svoje zemlje unutar ove organizacije. On se nada da će "euroskeptike" držati pod kontrolom ukoliko za Veliku Britaniju isposluje da može da odstupi od nekih pravila koja vladaju unutar EU. To je, međutim, ogroman izazov.

"Nova Evropska komisija je prepoznala potrebu da se region napravi konkurentnijim na međunarodnom tržištu i spremna je da ukloni određene prepreke", kaže Allie Reniso, predsjedavajuća odjelom za EU i trgovačku politiku unutar lobi-organizacije koja se zove Institut direktora.

"Drugi Cameronovi ciljevi su sporni. Naprimjer, da se ukine obaveza zemalja članica da se usvajanjem raznih propisa sve više zbližavaju. Promjene evropskih ugovora su vrlo teške teme, jer te promjene se usvajaju održavanjem referenduma unutar pojedinih zemalja članica. U Briselu i u drugim evropskim centrima prevladava stav da je najveći problem stabilnost unutar eurozone. Cameron stoga mora naći pravi balans unutar vlastite stranke kada je riječ o stranačkim pozicijama i očekivanjima od pregovora sa EU."

Ustupci Škotskoj

Još jedna od tema kojom se Cameron mora pozabaviti unutar parlamenta je jedinstvo Velike Britanije. Nakon što su se Škoti na referendumu protekle godine izjasnli protiv otcjepljenja, Škotska nacionalna partija SNP osvojila je skoro sva poslanička mjesta svojim izbornim jedinicama. Nakon ovog uspjeha SNP-a, Cameron se založio za zbližavanje pojedinih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.

"U okviru snažne federacije, Škotska će dobiti nazad neke o svojih kompetencija", tvrdi O'Leary. "U to se ubrajaju odluke o povećanju ili smanjenju poreza. Ipak, neizvjesno je da li će to biti i dovoljno da se Britanija na duže staze održi zajedno. Kratkoročno gledano, novi referendum o otcjepljenju Škotske prijeti samo ako se Velika Britanija odluči da istupi iz EU."

Posmatrači vjeruju da bi novi referendum mogao biti zakazan ukoliko SNP trijumfuje na narednim regionalnim izborima u Škotskoj. Većini Škotlanđana je prihvatljiva opcija "Devo max" u kojoj bi u Velikoj Britaniji bila provedena maksimalna decentralizacija.

"Biće zanimljivo posmatrati kako će se razvijati debata unutar same konzervativne stranke. U njenim redovima ima onih koji su protiv decentralizacije. Takvih ima i u redovima laburista, pa i unutar škotske SNP", kaže Rennie i dodaje: "Vjerovatno je koncet "Devo max" ipak koncept koji ima najveće šanse da održi Veliku Britaniju kao cjelinu."