BiH: Labilni mir ili stabilni ćorsokak?

Portal iz Dortmunda pod nazivom "Nordstadtblogger" objavio je tekst o podijumskoj diskusiji vođenoj u ovom njemačkom gradu  povodom 22-godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Raspravljalo se o tome koliko je mirovni sporazum zaista bio dobar, kako neki smatraju, navodeći da se posljednjih decenija navodno nijedna druga krizna zemlja nije uspjela stabilizirati kao BiH. Međutim sve je veći broj onih, čulo se u diskusiji, koji u Dejtonskom sporazumu vide samo dugo primirje ali ne i trajan mir. Bivše strane u sukobu žive jedne pored drugih, politički se uzajamno blokiraju, zemlja ne srasta u jednu cjelinu već se sve više razjedinjuje. Politika koja se bazira na etničkoj ideologiji, zastoj u reformama, korupcija i enormni ekonomski problemi govore o tome da je BiH u slijepoj ulici, koja bi vjerovatno mogla poslužiti kao plodno tlo za buduće oružane konflikte.

Dejtonski sporazum se pobrinuo da BiH ostane nepodijeljena i suverena država, priznata u okviru svojih međunarodno-priznatih granica. No, institucije zajedničke države nemaju puno ovlasti jer je većina nadležnosti u rukama entiteta. Mogućnost veta, koju imaju predstavnici tri konstitutivne etničke grupe, omogućava im da zaobilaze reforme.  

Dejton obavezuje na tržišnu privredu i privatizaciju državnih firmi. Visoki predstavnik preuzeo je nadzor nad provedbom mirovnog ugovora. Najprije je NATO a potom su trupe EU osiguravale poslijeratnu konsolidaciju zemlje. Uz to su išle i međunarodne političko-razvojne mjere i humanitarna pomoć. Međunarodna pomoć u obnovi iznosila je 14 milijardi američkih dolara i doprinijela je brzom uklanjanju štete nastale ratnim razaranjima. Izbjeglice i prognani dobili su pravo da se vrate na ognjišta, uvedeni su demokratski izbori. Vojske političkih partija su ukinute i uvedena je zajednička armija. Policijske misije UN-a i EU dovele su do modernizovanja sigurnosnih snaga. Podržane su i aktivnosti na procesuiranju ratnih zločinaca. UN je 1993. osnovao Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju ICTY sa sjedištem u Hagu, koji je procesuirao 161- lice a 80 pravosnažno osudio.

Mračne strane Dejtona

Pa ipak, prisutne su mračne strane Dejtonskog sporazuma, konstatovano je u podijumskoj diskusiji u Dortmundu. Nastavljena je trgovina drogom i ljudima. Nefikasne državne firme, korupcija, birokratske zapreke i veliki neslužbeni sektor koče, kako je rečeno, razvoj privrede. To je razlog zbog slabog priliva direktnih stranih investicija u zemlju. Poseban izazov je iskorijenjivanje nezaposlenosti među mladima, otvaranje perspektiva za budućnost i prevencija političke i vjerske radikalizacije.

Službena kultura sjećanja je okarakterisana selektivnim posmatranjem stvari. Bošnjaci, Hrvati i Srbi vide samo svoje žrtve i zaboravljaju pri tom da su i drugi iskusili patnju i gubitke. Koliko je konfliktno suočavanje sa prošlošću pokazuju posljednje presude Haškog tribunala, recimo Karadžiću ili Mladiću. Dok oni, za jedne, moraju biti iza rešetaka, drugi ih smatraju herojima ili mučenicima kakvim je proglašen recimo bivši komandant HVO Praljak.

Kada se napravi bilans i podvuče crta, jasno je da nije uspjelo disciplinirati etno-nacionalističke političare i partije. Zbog unutrašnjo-političkih blokada, BiH gubi tlo pod nogama na putu ka EU.

Učesnici podijumske diskusije stalno su ukazivali na nadu koju za oporavak BiH može da pruži bh-dijaspora, koja je odavno ostavila iza sebe linije fronta, koja je ekonomski uspješna i naviknuta na slobodan život i koja zna itekako da cijeni te prednosti. Mnogi od njih, koji su bili publika, uključili su se u diskusiju ističući kako bosanski muslimani nude ruku pomirenja, ali da Hrvati a prije svega Srbi na to ne pristaju. Učesnik diskusije advokat i poslanik Dr. Dennis Gratz istakao je kako su građani-pojedinci puno više spremniji na pomirenje nego medijske i političke elite. Jedna žena iz publike je iznijela mišljenje da bi stare partije trebalo zamijeniti pokretom, onako kako je to Macron uradio u Francuskoj.

Svi referenti među kojima i Dr. Armina Galijas ali i gosti iz publike bili su mišljenja da odlučujuću ulogu u svemu sada ima EU, koja bi trebala izvršiti pritisak na Hrvatsku i Srbiju, koje bi svoje etničke grupe u BiH dovele na antinacionalistički kurs saradnje i lobirali za zemlju BiH. Bez sveobuhvatnog suočavanja sa prošlošću, kako se ispostavilo tokom cijele diskusije, nema održive stabilnosti i razvoja za BiH. Jer etno-nacionalističke strukture, koje opslužuju svoje klijentele, paralizuju zemlju mentalno, politički i ekonomski, gradeći politiku na neprijateljskim slikama iz vremena rata.

Uhapšen Milorad Obradović

U ponedjeljak (9.1.) je u Minhenu uhapšen 51-godišnji Milorad Obradović, zvani „Stiven", osumnjičeni za ratni zločin u mjestu Miska Glava, opština Prijedor. Postupajući na temelju međunarodne potjernice raspisane na zahtjev Tužiteljstva BiH, on je uhapšen od strane policijskih organa Savezne Republike Njemačke i biće isporučen pravosuđu BiH, radi sumnje da je u julu 1992. godine sudjelovao u nezakonitom lišavanju slobode oko 120 civila bošnjačke nacionalnosti, koji su nakon toga strijeljani na lokalitetu Kipe-Ljubija. Pored toga, osumnjičenog pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) se tereti da je lično usmrtio tri civila bošnjačke nacionalnosti pucajući iz vatrenog oružja na stadionu F.K. Rudar.

Pravosuđe BiH je za osumnjičenim Obradovićem tragalo više mjeseci, a postojala su operativna saznanja da se nalazi u inostranstvu. U okviru istog predmeta, jedan osumnjičeni nedavno je lišen slobode na području Crne Gore.

Zbog ratnih zločina u Prijedoru, u Tužiteljstvu BiH i Sudu BiH vodi se postupak u predmetu protiv Slobodana Taranjca i drugih. Tužiteljstvo BiH, skupa s partnerskim agencijama u BiH, zemljama regiona i diljem svijeta, poduzima aktivnosti na lociranju, lišavanju slobode i izručenju Bosni i Hercegovini osumnjičenih za ratne zločine koji se nalaze u inozemstvu, saopćeno je iz Državnog tužiteljstva.

Na području opštine Prijedor je za vrijeme rata ubijeno oko 3.200 osoba od strane VRS. Do sada je pronađeno oko 100 masovnih grobnica. Više od 770 žrtava još uvijek nije pronađeno.

SR Njemačka je već pokrenula postupak izručenja Obradovića Bosni i Hercegovini, piše Neue Zuercher Zeitung. .