Kako provoditi zakone u daytonskoj BiH?

Kada je referendumska euforija splasnula, Tužiteljstvo BiH sapćilo je da se već 20 dana provode aktivnosti u vezi sa neizvršavanjem odluke Ustavnog suda BiH o zabrani održavanja referenduma o danu Republike Srpske (RS). U svojstvu osumnjičenog na saslušanje je pozvan predsjednik RS-a Milorad Dodik. On kaže da se ne boji hapšenja i da je ta priča „pokriće za one koji su htjeli da zaustave referendum“.

Istog dana (ponedjeljak, 26.9.) Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH pokrenuo je disciplinsku tužbu protiv glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića. Iako ga terete za više djela, ni Salihović se ne boji optužbi. „Odbacujem sve navode, sve je to je montirano. Prijavili su me zato što sam otvorio istragu protiv Dodika i što je on prvi put dobio poziv da se javi u Tužiteljstvo BiH“, ističe Salihović.

Mektić – Salihović

Žestoke kritike na račun Salihovića iznosi i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. „Pozivajući danas Dodika na saslušanje, glavni tužitelj pokušava amortizirati disciplinski postupak koji je protiv njega pokrenut. Zašto je zabranio pozivanje Dodika na saslušanje u predmetu 'Pavlović banka', odnosno kupovine vile u Beogradu? Zašto se tada predsjednik RS-a štitio, a danas se poziva na saslušanje? To su političke kalkulacije glavnog tužitelja i nama to ne treba“, kaže Mektić za Deutsche Welle.

Negirajući da je kočio istrage protiv visokih zvaničnika, Salihović najavljuje nove optužnice. „U slučaju Bobar banke u srijedu će biti podignuta optužnica. Čekali smo određene podatke iz Hrvatske putem instituta međunarodne pravne pomoći. Što se tiče Pavlović banke, i tu čekamo jer imamo pet međunarodnih pomoći, od Sjedinjenih država do Srbije“, pojašnjava Salihović u saopćenju iz državnog Tužiteljstva. U saopćenju se ističe i da je Tužiteljstvo „pod velikim političkim pritiscima, koji predstavljaju zloupotrebu određenih pojedinaca unutar institucija u političke svrhe“.

Ponovo se najavljuje hapšenje „krupnih riba"

Ministar Mektić kaže da, uprkos složenoj političkoj situaciji i oštroj nacionalističkoj retorici, dolazi vrijeme u kojem će i visoki političari koji su prekršili zakon polagati račune pred građanima „za velike pljačke i uništavanje ogromnih privrednih i drugih resursa". „Zato mora postojati jaka veza između Tužiteljstva i policijskih struktura u ovoj zemlji. Zato sam otvoreno rekao tužiteljima 'bit ćemo vaš servis u punom smislu te riječi'. Kazao sam im da će sve što bude zavisilo od nas, biti i učinjeno. Policijske i sigurnosne agencije moraju raditi svoj posao. To sam jasno rekao i direktorima sigurnosnih agencija“, kaže Mektić.

Kako se na konkretne akcije u ovoj zemlji suviše dugo čeka, postavlja se pitanje imaju li nadležni kapacitet za provođenje zakona? Ne radi se samo o zabrani entitetskog referenduma. 91 odluka ovog Suda nije provedena. Tako, primjera radi, zbog neprovođenja sudskih odluka u Mostaru već osam godina nema izbora, a „Sejdić i Finci“ još nisu ravnopravni s „konstitutivnima".

Analitičari nisu iznenađeni što je disciplinska tužba protiv glavnog državnog tužitelja pokrenuta u istom danu u kojem je tužitelj pozvao na saslušanje entitetskog predsjednika. U komentaru za Deutsche Welle profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr. Zarije Seizović kaže da „BiH nije suverena država“ i da, kao takva, zavisi od političke volje inozemnih mecena.

Ključni problem - daytonski državno-pravni ustroj

„Situacija kojoj svjedočimo (zahtjev za suspenziju glavnog tužitelja i poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog predsjedniku RS-a) rezultat je činjenice da je Vijeće za implementaciju mira zauzelo čvršći stav po pitanju neefikasnosti pravosuđa i ponašanja predsjednika RS-a. U tom smislu treba sagledavati ta dešavanja. U BiH se ništa ne dešava slučajno. Ovi potezi naših organa posljedica su bazičnog konsenzusa najvažnijih međunarodnih igrača u vezi sa bh. domaćom političkom scenom. Bez inostranog faktora, organi BiH nemaju sposobnost niti iza toga stoji odgovarajuća politička volja, da vrše svoju nadležnost, kako u oblasti pravosuđa (krivičnog prava) tako i u svim drugim oblastima funkcioniranja države“, kaže Seizović.

Naš sagovornik smatra da je to posljedica „despotske vladavine etno-nacionalnih oligarhija“ koju je omogućio daytonski državno-pravni ustroj. „Ovaj ustroj ugrađenim institucionalnim mehanizmima blokiranja političkog odlučivanja i vanistitucionalnim dealovima pokazuje da državni organi ne mogu vršiti svoju nadležnost na način na koji bi to trebali činiti, što BiH čini nefunkcionalnom državom“, zaključuje profesor Seizović.