Kuda ide komandant Makron?
7. februar 2020
Emanuel Makron nije bio ni dva mjeseca na mjestu predsjednika, kada se vezan sajlom u maniru Džejmsa Bonda, spustio iz helikoptera na 138 metara dugačku podmornicu francuske mornarice "Le Terrible". Francuski predsjednik je htio da se upozna sa ovim crnim kolosom, na kojem je stacionirano 16 raketa sa nuklearnim bojevim glavama dometa 8.000 kilometara. One na toj razdaljini mogu da pobiju milione ljudi. Poređenja radi, razorna moć im je 700 puta veća od nuklearne bombe bačene na Hirošimu u Drugom svjetskom ratu.
Ovaj razarač je još od vremena Šarla de Gola okosnica francuske odbrambene politike. Potencijalne neprijatelje Francuske bi trebalo da zastraše još tri ovakve podmornice, kao i 40 raketa na kopnu i još deset na jednom nosaču aviona. "Strategija zastrašivanja je dio naše istorije, naše odbrambene strategije i to će tako i ostati”, rekao je Makron kada je u januaru 2018. obećao da će raditi na obnavljanju francuskog atomskog arsenala. On želi da se do 2025. za to izdvoji 37 milijardi evra.
Makron bi mogao da proširi nuklearnu doktrinu
Kada Makron ovog petka bude govorio u „Ecole de guerre" (Ratnoj školi) u Parizu, mogao bi da ponovi ovo obećanje. A mogao bi da ode i korak dalje i u svom govoru pred mladim oficirkama i oficirima fundametalno promijeni francusku nuklearnu doktrinu. Za sada važi da Francsuka zadržava „striktni minimum" atomskog oružja, što bi trebalo da bude dovoljno za bezbednost zemlje. Jer, u centru su „vitalni interesi" Francuske.
Ali, Makron je od 2017. više puta pokazao velike ambicije. Hoće li francuski predsjednik pod svoj nuklearni kišobran staviti i svoje evropske susjede? I to sada, kada je Francuska nakon Bregzita ostala jedina nuklearna sila u Evropskoj uniji? U vrijeme kada nestaje povjerenje da će Evropu da štiti američka vojska? "Moj zadatak je da definišem naše vitalne interese po pitanju nuklearnog oružja”, kazao je Makron početkom sedmice prilikom posjete Varšavi. A to će učiniti i u svom govoru ovog petka. "Interesi naših evropskih partnera, po mom mišljenju moraju da budu uzeti u obzir.”
O tome kako bi sve to moglo izgledati, u Njemačkoj se u posljednje vrijeme čuju različiti stavovi. „Njemačka bi trebalo da bude spremna da materijlano i logistički učestvuje u ovom nuklearnom zastrašivanju", kazao je Johan Vadepul iz CDU, potpredsjednik Poslaničkog kluba demohrišćana u Bundestagu. „Isto kao i u okviru učešća u nuklearnom oružju SAD unutar NATO, u njemačkom je interesu da zna šta Francuzi planiraju sa svojim nuklearnim oružjem i da ima uticaj na francusku nuklearnu strategiju."
No, da li bi se ijedan francuski predsjednik odrekao moći da sam odlučuje o eventualnom nuklearnom napadu? Ali i svojih ustavom zagarantovanih prava kao vrhovni komandant francuskih borbenih snaga? Korenten Brustlan, direktor Centra za bezbjednosne studije na Institutu za međunarodne veze u Parizu teško može da zamisli tako nešto. "Daleko smo od toga. On smatra nevjerodostojnim da se evropskim susjedima omogući učestvovanje u nukleaarnom programu Francuske, odnosno "sve njih štititi francuskim nuklearnim oružjem”.
Atomska sila? Neka hvala!
Brustlan tu vidi dva problema: s jedne strane, kaže, francsuki arsenal nije dovoljno veliki, kako bi se omogućilo vjerodostojno zastrašivanje za cijelu Evropu. A drugo: "Šta god da Makron planira, on mora da pazi na to da njegovi prijedlozi ne oslabe njegove evropske partnere u njihovim zemljama”. No, odnos prema nuklearnom oružju je drugačiji u Njemačkoj nego u Francuskoj. Većina Nijemaca striktno odbija nuklearno oružje.
"Nuklearno oružje i njegovo širenje ostaju najveći bezbjednosni rizici”, kazao je šef Poslaničkog kluba SPD u Bundestagu, Rolf Micenih. Cilj SPD je kompletna eliminacija atomskog naoružanja. Stranka Ljevice govori o "opasnoj pretjeranoj težnji za moći” i upozorava da se ne pokušava od Njemačke napraviti atomska silu.
Hoće li uskoro biti EU bomba?
Ali, kako bi bilo da Evropa postane nuklearna sila – dakle da se uspostavi zajednička armija EU, koja bi u svojim skladištima imala nuklearno oružje? Francuski predsjednik je u prošlosti i o tome razmišljao. „To bi bila revolucionarna promjena u Evropi, kada bi države prenijele suverenitet nad upotrebom sile na neki drugi entitet", kaže ekspert za bezbjednost Brustlan u razgovoru za DW. „To bi onda bila evropska savezna država. Ovakav scenario se može zamisliti samo na duge staze."
No, francuski partneri se već danas, smatra Brustlan, na jedno mogu osloniti: „Zastrašivanje koje izazvia francusko nuklearno oružje ima evropsku dimenziju". To su francuski predsjednici posljednjih 40 godina uvijek iznova ponavljali, a to će sigurno Makron ponoviti i ovog petka u Parizu - „vitalni interesi Francuske ne završavaju na francuskim granicama".