Angela Merkel pod ogromnim pritiskom

Izbjeglička kriza dobija sve više na političkoj brizantnosti. Raspoloženje u narodu prijeti da eskalira. Polovina ispitanika, kako tvrde u Demoskopskom institutu u Allensbachu, jako je zabrinuta i pita se kako je uopšte moguće savladati ovako veliki priliv izbjeglica. Za većinu u prvi plan dolaze rizici a ne šanse ovakvog razvoja situacije.

Ove sedmice 200 gradonačelnika iz Sjeverne Rajne Vestfalije, koja je primila veliki broj izbjeglica, je u pismu zatražilo od kancelarke Angele Merkel da ograniči useljevanje. Zabrinutost ljudi itekako je poznata i njemačkim poslanicima, koji stalno iz svoje baze odnosno izbornog okruga slušaju kako se ljudi žale. Na posljednjoj sjednici Kluba poslanika demohrišćanskih partija CDU/CSU u Berlinu, oni su otvoreno rekli šta im je na duši. Počele su i da se šire glasine da Angela Merkel neće politički preživjeti ovu krizu.Sporne tranzitne zone, koje bi trebale dovesti do brzog rasterećenja komuna, trenutno nailaze na otpor kod koalicionog partnera SPD-a. Portparolka Christiane Wirtz izjavila je u petak da se vode određeni razgovori sa ciljem da se postigne dogovor.

Samo pitanje strpljenja?

Desno populistička partija Alternativa za Njemačku AfD, koja je od izbjegličke krize napravila svoju izbornu temu, svake sedmice dobija sve više glasova. Širom Njemačke ona sada uživa podršku 7 do 8 posto birača. Demohrišćanske partije CDU i CSU gube glasače iako i druge partije upozoravaju na opasnost od radikalnih tendencija u AfD-u.

S obzirom na desetine hiljada novih izbjeglica koje se kreću "Balkanskom rutom" u pravcu Njemačke, pritisak na vladu se povećava. Merkelova traži strpljenje jer ona želi da na druge osnove postavi evropsku politiku prema azilantima. Ali ona u Evropi ne napreduje brzo sa tim naumom. Za trajni modus raspodjele izbjeglica na sve zemlje EU još uvijek ne postoji većina. To je tema o kojoj bi se trebalo raspravljati u nedjelju na samitu posvećenom izbjegličkoj krizi, koji se održava u Briselu. Čak i iz Švedske, koja se do sada više nego uzorno ponašala u pogledu prihvata izbjeglica, od njenog premijera Stefana Löfvena osobno stiže poruka da je granica prihvata izbjeglica dostignuta i da kapaciteta više nema. Kao i u Njemačkoj i u Švedskoj se u planirane objekte za smještaj izbjeglica podmeće požar.

Suzbijanje uzroka za bijeg u regionima koji graniče sa EU još je jedan zadatak koji je Angela Merkel stavila na dnevni red. No to je još veći politički izazov nego ovo što ona sada pokušava sprovesti u Evropi. Neraspoloženje u stanovništvu je upravo razlog što su Bundestag i Bundesrat hitno usvojili paket zakona kojima se pooštrava Zakon o azilu i što je on stupio na snagu ne 1. novembra kako je bilo planirano već sedam dana ranije. To pomalo izgleda kao akcionizam, s druge strane jedna sedmica nije za podcijeniti. Ovaj zakon treba da bude signal kako bi se stanovništvo umirilo.

Bitne promjene u odnosu na prethodni zakon

Novi zakonski paket sadrži bitne promjene. U poglavlju pod nazivom "Zaštita za političke izbjeglice a ne ekonomske migrante", sve zemlje Zapadnog Balkana se proglašavaju sigurnim. Još uvijek od tamo za Njemačku dolazi veliki broj izbjeglica, prije svega iz Albanije. Njima će se sada uskratiti pravo na podnošenje molbe za azil.

Paralelno tome treba se forsirati i konsekventno sprovoditi izgon izbjeglica, kojima je odbijena molba za azil. Trenutno se u Njemačkoj nalazi 190.000 "odbijenih azilanata", od kojih 140.000 imaju "Duldung" - odnosno izuzeće od izgona. 50.000 bi odmah moralo biti vraćeno. Sada podnosioci azila mogu duže, što znači ne tri već i 6 mjeseci, da ostanu u prvobitnom smještaju kako bi poslije od tamo direktno bili prisilno vraćeni u svoje zemlje. Jer svaki krevet je potreban za one izbjeglice koji dolaze u Njemačku zbog rata i političkog progona.

Njemačka vlada se nada da će izbjeglice sa Zapadnog Balkana od dolaska u Njemačku odvratiti i činjenica da više neće dobijati novac već bonove za hranu i odjeću. Stupanje na snagu zakona znači da se odmah može početi sa izgonom.

Problemi sa obradom zahtjeva za azil

No uz sve to postoji još mnogo problema. Obrada molbi za azil ne ide još uvijek tako brzo kako bi trebala. Na stotine hiljada zahtjeva čeka. U nadležnom Uredu za migracije i izbjeglice je otvoreno na hiljade novih mjesta, pa ipak sve traži puno vremena. U nekim saveznim njemačkim zemljama poput Berlina ne funkcionira ni registracija izbjeglica. Čak i na to neke izbjeglice moraju čekati mjesecima.

Kancelarka Merkel je u međuvremenu dobila podršku od predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera. On jako cijeni što Merkelova, nakon što je dobila rezultate ispitivanja javnog mnijenja i njene popularnosti, nije skrenula sa svog kursa. Rekao je i da je "sretan što u njemačkoj kancelarki ima saveznicu, koja ima snage i volje da se uhvati u koštac sa takvim izazovom".