Što je trulo u blagajnama Europe?

Grčki socijaldemokratski premijer George Papandreou je tek dva mjeseca na dužnosti, a već mu ponestaje riječi zbog stanja u kojem je našao i državu i državne financije. Zemlja u kojoj je euro platežno sredstvo je obavezna pridržavati se odredbi o stabilnosti koje propisuje državama da njeni godišnji rashodi smiju biti najviše 3% veći od prihoda - i niti centa više. Grčki rashodi ove godine nisu veći za koji cent, oni će po mišljenju Bruxellesa, biti veći za više od četiri puta od dopuštenog novog zaduživanja: deficit iznosi 12,7% BDP-a. Država mora štedjeti - ali kako?

Svaki deseti građanin - zaposlenik države

Pored državnog deficita, Grčku nagriza i golema nezaposlenost koja se procjenjuje na 18%. Uzrok katastrofalnog stanja državne blagajne nije samo kriza, nego i nepotizam koji u toj zemlji vlada već godinama. Na mnoga državna mjesta se postavlja "po babi i stričevima" i po stranačkoj iskaznici pa je tako i stvorena vojska državnih službenika gdje niti sama vlada ne zna njihov točan broj. U svakom slučaju, ima ih preko milijun - i to u zemlji sa ukupno nešto preko 11 milijuna stanovnika.

Štrajkovi već počeli

Štrajkovi već počeli

Građani Grčke zato misle da se štedi na krivim mjestima pa su i štrajkovi već postali svakodnevnica.

Još od početka prosinca Atena tone u smeću jer štrajkaju tamošnji komunalci. Blokirane su i mnoge škole i sveučilišta gdje se prosvjeduje zbog manje novca za obrazovanje. I lijevo orijentirani sindikati sve češće organiziraju prosvjede protiv navodno "neoliberalne politike Europske unije". Sa druge strane, država prima udarce i sa druge strane - na tržištima kapitala. Kao prva zemlja zone eura je Grčka ovog tjedna u stručnim krugovima savjetnika izgubila status najboljeg dužnika i dobila je rejting BBB+. To znači da će Grčka i dalje moći dobivati kredite, ali agencije misle da bi se moglo dogoditi da otplata dugova izostane ako stanje u gospodarstvu postane još teže.

"Ne računajte na nas..."

Niti iz Europe ne stižu lijepe riječi: povjerenik za financije Almunia smatra kako je stanje u Grčkoj "izuzetno teško", iz Švedske koja predsjedava Unijom se Ateni poručuje kako u sporazumu o članstvu "nema nikakvih instrumenata po kojima bi druge članice Unije mogle pokrivati nečije državne dugove". Štoviše: posljednji instrument Bruxellesa za zemlje koje ne poštuju odredbe stabilnosti je globa, i to do 0,2% budžeta neposlušne države. Dakle još mogućih izdataka za Atenu u vremenima kada joj treba svaki cent.

Zato je grčki premijer Papandreou bio i više nego dramatičan: poručuje kako "...ćemo ili mi savladati dugove, ili će dugovi progutati državu". Po prvi puta nakon 1974. i sloma vojne diktature u Grčkoj je ugrožena nacionalna suverenost. Njegova vlada je "odlučna učiniti sve što je nužno kako bi se deficit stavio pod kontrolu i stabilizirali javni troškovi." Grčka vlada je odlučna početi od sebe: premijer je otkazao narudžbu za novi službeni automobil i umjesto toga je spreman uzeti manje vozilo. Naređena je i provjera svih računa za mobitele službenika vlade - možda to neće biti mnogo, ali je svakako znak da premijer misli ozbiljno.

A onda još i Irska, Češka...

A onda još i Irska, Češka...

Na žalost, Grčka nije jedina u nevoljama. I Irska, donedavni "primjerni učenik" Europske unije je u nevoljama.

I tamo se za slijedeću godinu očekuje kako će rashodi biti također 12,5% veći nego što će biti prihodi i zato je vlada premijera Briana Cowena odlučila rigoroznu mjeru štednje. Oko 400 tisuća državnih namještenika će dobivati plaće manje od 5 do 15%, a uvodi se i novi porez na gorivo. Smanjuju se i socijalni izdaci i sve u svemu, planirana je ušteda od čitavih četiri milijardi eura slijedeće godine, što je najradikalnija mjera štednje u novijoj povijesti Irske.

Praško varavo proljeće

Na slično je bio spreman i premijer Češke Jan Fischer, ali je ove srijede - nakon rasprave o proračunu koja je trajala oko deset sati - morao pretrpjeti poraz. U trećem i odlučujućem čitanju Zakona o proračunu su se ipak mnogi zastupnici sjetili iznimaka iz opsežnog paketa ušteda. Kada se zbroje i uvrštene subvencije poljoprivrednicima i trošak plaća državnim službenicima ako ostanu na sadašnjoj razini, umjesto do ušteda će se doći do novih državnih troškova u iznosu od 12 milijardi kruna.

To znači da će i Češka slijedeće godine uvelike premašiti okvir za stabilnost i da će novi dugovi države narasti na rekordnih 5,7% BDP-a. To bi moglo imati i političkih posljedica: premijer Fischer i njegov ministar financija Janota su za vrijeme pregovora o proračunu, prijetili kako su spremni dati ostavku ako se počne "čačkati" po njihovom planu sanacije.

Autor: A. Šubić, J. Papadimitriou, dpa, AFP

Odg. ur.: S. Matić