Euro na najtežoj kušnji od uvođenja

Niti jedna od te tri zemlje baš ne pripada u "tešku kategoriju" europskog gospodarstva: to su Cipar, Luksemburg i Finska. Sve ostale zemlje imaju problema, kako stari grješnici tako i nekadašnji primjerni učenici. Irsko gospodarstvo je, između ostalih nevolja, pad britanske funte zavio u crno jer je u Veliku Britaniju odlazilo najviše robe iz Irske. I Nizozemska, čije je gospodarstvo četvrto po veličini u zoni eura, planira ne samo ove, nego i sljedeće godine zaduživanja veća od dopuštenih: za 2010. će prema sadašnjem proračunu deficit biti čitavih 5,7% BDP-a.

Odreći se štednje - ili eura?

Kod mnogih drugih zemalja je stanje još i gore: Berlusconi očito ni ne razmišlja previše o nekim pravilima. To uostalom nije činio niti za vrijeme kada je posljednji put bio premijer pa tamo čak i građani već razmišljaju, da li da se odreknu politike novih zaduživanja - ili eura. Italija nije jedina zemlja koja se približava toj dilemi: slično je i u Grčkoj, ali i u Portugalu. U Francuskoj je tamošnji ministar proračuna Eric Woerth ove srijede izjavio: povratak ispod granice od tri posto novog zaduživanja se ne može postići bez žestokog udarca poticaju razvoja. Dilema dakle glasi: sporazum iz Maastrichta ili La Grande Nation? O tome u Parizu ni ne razmišljaju previše.

"Dovoljan je potez pera!"

Utoliko francuski predsjednik Sarkozy predlaže, možemo reći, tipično francusko "kreativno" rješenje. U obraćanju parlamentu je pokušao objasniti da i Bruxelles treba činiti razliku između "dobrog" deficita i "lošeg". "Dobar" bi bio onaj koji služi kao investicija i njega bi se trebalo izbaciti iz mjerenja novog državnog zaduživanja. Na taj način bi Francuska jednim potezom pera, vjeruje francuski predsjednik, postala uzoran član Europske obitelji - makar je trošila više nego što treba i u dobrim vremenima. Bruxelles zapravo već vodi postupak protiv Francuske zbog previsokih dugova pa kada se okrenuo da bolje čuje, što to misli francuski državni vrh, francuski premijer Francois Fillon se požurio s objašnjenjem: on se nikada neće prestati boriti protiv deficita.

Bruxelles može samo gledati

Ali, ni Bruxelles nije baš previše siguran, što može učiniti. Jasno je da će protiv svih zemalja koje krše sporazum, biti pokrenut postupak koji bi teoretski mogao završiti golemim globama. Teoretski: jer i Bruxelles će u ovim okolnostima radije pričekati i samo ustrajati u planovima sanacija. Jer grješnici su brojni. Ove srijede je povjerenik Almunia objavio kako će pokrenuti postupak zbog kršenja financijske discipline protiv Litve, Malte, Poljske i Rumunjske - jer stabilnost proračuna je zadaća i zemalja koje još nisu članice zone eura, ali su se pristupom obavezale da će ga prihvatiti. Kada će to biti? U ovim vremenima svi planovi padaju u duboku vodu. Na primjer Poljska: tamo je planirano da prihvati euro 2012., ali poljski ministar financija Kotecki je izjavio kako se taj cilj "više ne može ispuniti" i kako će početkom kolovoza Varšava izložiti novi plan. Tamošnji deficit ove godine će biti 6,6%, slijedeće godine će narasti i na 7,3%.

Zapravo je i Varšava sklona nekom "kreativnom" rješenju: poljski premijer Tusk je već izjavio kako je "jasno da se čitava financijska politika Europske unije mora još jednom promisliti, obzirom na krizu koja nas je pogodila. To svatko zna."

Autor: A. Šubić (Reuters, AP, dpa)

Odgovorni urednik: Anto Janković