Što Europa ima protiv pčela?

Činjenica je da u Europi pčele odumiru i znanstvenici dugo nisu mogli otkriti, što je tome razlog. Jer pčele nisu tek ugibale, nego su se čudno ponašale: više nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su "plesati" u košnici kako bi svojim drugaricama pokazale put prema nalazištu hrane, nisu se čak više brinule niti za potomstvo. Rezultat je bio - košnice su ostajale prazne, a pčele i ličinke bi ugibale od gladi.

Konačno, znanstvenici su ušli u trag vjerojatnom uzročniku: pesticidu koji se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu. Slično kao njegov kemijski srodnik u cigaretama, to je droga od koje i pčele postaju ovisne i čak traže polja gdje se nalazi taj pesticid - uz fatalne posljedice.

Zabraniti otrove - nije lako

"Ta sredstva su nervni otrovi", objašnjava Walter Haefeker, predsjednik Europske udruge profesionalnih pčelara (EPBA) i traži potpunu zabranu upotrebe tog pesticida u poljoprivredi. S njim se slažu i u njemačkoj Udruzi za zaštitu okoliša BUND i podsjećaju na kobnu godinu 2008. kada su ti pesticidi izazvali odumiranje rodova pčela u do tada neviđenim razmjerima. Ne samo to: pesticid je pronalazio put u tlo i u podzemne vode, tako da su stradavali i drugi insekti, a i ptice su onda umirale od gladi.

Obzirom da je povezanost s pesticidom vrlo izvjesna, rješenje se čini jednostavno: zabraniti sredstava poput Clothanidina, Imidacloprida ili Thaimethoxama kako bi se spasila populacija pčela u Europi. Ali, to se ne sviđa veoma moćnim protivnicima i proizvođačima tih sredstva za zaštitu bilja, njemačkom koncernu Bayer CropScience i švicarskom koncernu Syngenta.

Štoviše: taj pesticid se tvornički miješa već u pripremu sjemena, tako da poljoprivrednik "ne mora razmišljati" o mjerama zaštite kad sije svoju njivu. Ovi kemijski koncerni uporno tvrde kako njihov pesticid nije kriv za odumiranje pčela, nego zlokobna grinja varroa destructor koja napada europske košnice. Drugim riječima, treba zapravo još više "kemije" da bi se izašlo na kraj i tom parazitu.

Zabranjeno - ali ne sasvim

Kemijski koncerni s milijardama eura prometa i konkretno obećavaju ministarstvima poljoprivrede pojedinih zemalja Europske unije "pomoć" u borbi protiv te štetočine - i da onda ne glasuju za zabranu pesticida iz njihovih tvornica. Za sad su u tome uspjeli: predstavnici zemalja Europske unije su već ovog ožujka raspravljali o zabrani ili barem privremenoj, trogodišnjoj suspenziji upotrebe tih pesticida. Ali se na koncu - nisu uspjeli složiti.

Ni predstavnik Njemačke se ovog ožujka nije osobito proslavio u glasovanju. Njemačka je zapravo jedan od najvećih potrošača meda u Europi i ovdašnji pčelari su uspjeli još 2008. natjerati vladu da donekle zabrani tu vrstu pesticida. To znači da se zabrana odnosi samo na pripremu sjemenja kukuruza i žitarica. To niti njemačkim pčelarima ne pomaže mnogo, jer se ta sredstva još uvijek marljivo miješaju sa sjemenjem - na primjer uljane repice čiji žarki žuti cvjetovi privlače pčele i iz velike udaljenosti. Ali ovog ožujka se njemački predstavnik - suzdržao od glasovanja.

Ovog ponedjeljka (29.4.) počinje nova rasprava o zabrani pesticida. Martin Häusling, zastupnik njemačke stranke zelenih u Europskom parlamentu, i ovaj put sluti sličan ishod: "Makar je sve jasnije kakve uništavajuće posljedice uzrokuju ti neonikotinoidni pesticidi na pčele i druge insekte koji oprašuju biljke, bojimo se da će zemlje Europske unije popustiti pod pritiskom kemijske industrije i glasovati protiv prijedloga Europske komisije o zabrani."

I u Europskoj komisiji slute da bi se ovog tjedna moglo dogoditi slično kao i u ožujku - ali to je loša vijest za kemijske gigante Bayer i Syngenta. Jer ako se predstavnici zemalja niti po drugi put ne uspiju dogovoriti, onda odlučuje nadležni europski povjerenik. To je povjerenik za zdravstvo i zaštitu potrošača, Maltežanin Borg - koji se već više puta glasno izjasnio za zabranu pesticida i zaštitu pčela u Europi.