Zrakoplovi su velike štetočine

Zrakoplov je sve popularnije prijevozno sredstvo - za kratke i duge udaljenosti, zbog posla ili tijekom slobodnog vremena. Ako se ovaj trend nastavi, stručnjaci predviđaju da će se tijekom sljedeća dva desetljeća zračni promet u svijetu udvostručiti. Rezultat? Povećanje efekta staklenika.

Utjecaj zrakoplova na klimu dva do pet puta veći

Dok je zračni promet trenutno odgovoran za otprilike 2,5 posto globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2), zrakoplovi u visinama proizvode emisije štetnih plinova koje znatno povećavaju efekt staklenika. Jer osim ugljičnog dioksida, u atmosferu se emitiraju i dušikovi i sumporni oksidi, čađa i vodena para. Dušikovi oksidi u atmosferi stvaraju osobito štetne ozone i magličaste tragove vodene pare koji prije svega noću povećavaju efekt staklenika.

Savezna agencija za okoliš (UBA) pretpostavlja da su ti štetni učinci zračnog prometa između dva do pet puta veći nego emisija ugljičnog dioksida. Dakle, udio zračnog prometa na globalni efekt staklenika iznosi najmanje pet posto.

Vlakom umjesto zrakoplovom

Hinsichtlich der Klimafreundlichkeit schneidet das Flugzeug im Vergleich mit anderen Verkehrsmitteln also besonders schlecht ab - nach Berechnungen des UBA liegen die Emissionen pro Person und Flugkilometer im Durchschnitt bei mindestens 196 Gramm CO2, der Fernverkehrszug verursacht dagegen nach Angaben der Deutschen Bahn nur elf Gramm CO2 pro Person und Kilometer. Anders ausgedrückt: Die Fahrt mit dem Zug ist mindestens 18 Mal klimafreundlicher.

U smislu zaštite okoliša, zrakoplovi u odnosu na druga prijevozna sredstva, stoje posebno loše, stoji u izračunima Savezne agencije za okoliš. Emisije u avioprijevozu po osobi i kilometru u prosjeku iznose najmanje 196 grama CO2. Dok promet na velike udaljenosti vlakom uzrokuje samo 11 grama CO2 po osobi i kilometru, prema informacijama Deutsche Bahna. Pojednostavljeno: vožnja vlakom je najmanje 18 puta povoljnija za okoliš.

Nedostatak svijesti

Putnici u pravilu nisu svjesni štetnosti zrakoplova na klimu. Kod rezervacije leta, na aerodromima ili tijekom leta o tome nitko ne daje informacije. Korisne su specijalizirane internetske stranice poput Atmosfair, na kojima se na temelju podataka o tipu zrakoplova, liniji leta i najnovijih znanstvenih otkrića, može izračunati utjecaj štetnih plinova.

Tako se, na primjer, može izračunati da jedan povratni let Boeingom 747 od Berlina do New Yorka proizvede 6.530 kilograma CO2. Budući da ovaj zrakoplov veliki dio puta leti i iznad mora, prema izračunu internetskog portala, utjecaj na klimu je osobito velik: 507 grama CO2 po osobi i kilometru.

Savezna agencija za zaštitu okoliša savjetuje da se izbjegavaju putovanja zrakoplovom. Za putovanja srednje udaljenosti preporuča se vožnja autobusom i vlakom. Ako je nemoguće izbjeći let zrakoplovom, najbolje je izabrati najkraću moguću rutu bez presjedanja, budući da polijetanje i slijetanje znače dodatne štetne posljedice za okoliš.

Klimatskim pristojbama protiv zagađenja

Zračni promet je u velikoj mjeri oslobođen poreza na promet i kerozin. Prema podacima Savezne agencije za zaštitu okoliša, u Njemačkoj su zrakoplovne kompanije godišnje subvencionirane s više od 10 milijardi eura. Stručnjaci pozivaju na ukidanje subvencija i na preuzimanje troškova za zaštitu okoliša koje stvara zračni promet. To bi također trebalo rezultirati ravnopravnijim natjecanjem među prijevoznicima.

Kako bi se promicala zaštita klime u zrakoplovstvu, koalicija njemačkih nevladinih organizacija predlaže uvođenje posebne pristojbe za zrakoplovne kompanije. Tako bi kompanije od 2020. trebale plaćati deset eura po toni emitiranog CO2, a do 2030. bi se ta davanja trebala povećati na 80 eura, jer bi tada u izračune bile uključene i druge za klimu štetne promjene prouzročene zračnim prometom. "Integriranjem i tih čimbenika koji nemaju veze s CO2, zrakoplovne kompanije dobivaju važne poticaje. Mogu promijeniti visinu i rutu leta i tako prouzročiti manje štete za klimu. Klimatske pristojbe bi ih nagnali na to", objašnjava Werner Reh iz njemačke Udruge za zaštitu okoliša i očuvanje prirode (BUND).

Savez udruga za okoliš, promet i razvoj u svom planu za zračni promet predlaže da se prihodi od tih pristojbi prosljeđuju Zelenom fondu za klimu. "Time bi se mogli financirati programi za smanjivanje emisije štetnih plinova i mjere za zaštitu klime u siromašnijim zemljama", objašnjava Annegret Zimmermann, referentica za klimatska pitanja.

BUND svojim prijedlozima želi potaknuti njemačku vlast da bolje štiti klimu u zračnom prometu. Ministarstvo prometa planira do početka 2016. godine napraviti sveobuhvatan plan za zračni promet. S druge strane, i nevladine organizacije iščekuju Konferenciju o klimatskim promjenama u Parizu.

Europska unija je htjela za zrakoplovne kompanije uvesti obvezu plaćanja klimatske pristojbe za letove unutar Europe još od 2012. Taj prijedlog je, međutim, propao zbog protivljenja Rusije, Kine i SAD-a.