Znakovita godina 2022. za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina u 2023. godinu ulazi sa statusom kandidata za prijem u Europsku uniju, ali to nije zasluga domaćih dužnosnika nego u prvom redu globalne okolnosti. Analitičari vjeruju kako je to rezultat bojazni Zapada da bi se ruska „avantura“ u Ukrajini mogla proširiti i na područje Balkana, odnosno BiH.

Sociolog Slavo Kukić za DW kategorično tvrdi kako kandidatski status BiH „definitivno nije zasluga bh. vlasti“. „Razloge za to treba tražiti izvan BiH, u geopolitičkim previranjima na osnovu kojih se Zapad opredijelio na mjeru izvan uobičajenih standarda. A ti razlozi se kriju u onome što se događa u Ukrajini i u procjeni da bi, ne poduzme li Zapad ništa, Moskva sličnom politikom mogla krenuti i prema jugoistoku Europe, unutar njega i prema BiH“, kaže Kukić.

Dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH prethodili su opći izbori i kontroverzna odluka visokog predstavnika za BiH, njemačkog diplomate Christiana Schmidta, proglasiti  ograničene izmjene Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH i Izbornog zakona BiH. Odluka je objavljena samo sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta 2. listopada i izazvala je burne reakcije. 

Najutjecajnija bošnjačka stranka – Stranka demokratske akcije (SDA) pojedinačno je osvojila najveći broj mandata na državnoj i federalnoj razini, kao i u nekim federalnim kantonima, ali je postizbornim sporazumom nekoliko manjih „građanski“ orijentiranih i nacionalnih stranaka isključena iz formiranja vlasti na državnoj razini BiH. 

Naime, osam političkih stranaka među kojima su Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), postigli su sporazum sa najutjecajnijim hrvatskim i srpskim nacionalnim strankama – Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH (HDZ) i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o formiranju vlade na razini države.

Prva žena na čelu Vijeća ministara BiH

Kao rezultat toga, Predstavnički dom Parlamenta BiH je krajem godine potvrdio imenovanje Borjane Krišto (HDZ) za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH. Prethodno su zakletvu položili i članovi novog saziva Predsjedništva BiH – Denis Bećirović (SDP), Željka Cvijanović (SNSD) i Željko Komšić (Demokratska fronta). Krajem godine formirana je vlada i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), nakon neuspješnog pokušaja opozicije da na protestima u Banjaluci i u nadležnim institucijama dokaže „krađu izbornih glasova“ na izborima za predsjednika RS-a. 

Upravo je ponovni izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda (Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji BiH Ustav omogućava da se opredijele za Bošnjaka ili Hrvata) razlog ustrajanja čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da se i u 2023. godini nastavi s ograničenim promjenama Ustava BiH i Izbornog zakona kako bi u Predsjedništvo BiH bio biran, kako on misli: „legitimni“ hrvatski predstavnik.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović javno je prozvao dio međunarodne zajednice, poimence i veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država, kako „aktivno rade“ na izbacivanju SDA iz vlasti jer nije pristala na „diskriminacijske“ promjene Izbornog zakona. Njih je, nakon prethodnih neuspješnih stranačkih pregovora, na dan održavanja izbora proglasio šef OHR-a Christian Schmidt. 

Potpredsjednica SDA Alma Čolo je visokog predstavnika UN-a u BiH Schmidta javno optužila za diskriminaciju: „Kako je moguće da Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) imenuje pet Hrvata i jednog Bošnjaka u Dom naroda Parlamenta FBiH, a u HNK živi 118.297 Hrvata i 92.005 Bošnjaka? Iz Srednjobosanskog kantona se imenuju 4 Hrvata i 2 Bošnjaka iako u ovom kantonu živi 97.629 Hrvata i 146.652 Bošnjaka“, tvrdi Čolo.

Što to čini međunarodna zajednica u BiH?

Pojedini analitičari optužili su njemačkog diplomatu da je „instrument“ u rukama dijela međunarodne zajednice koji u BiH podržava „proruske“ političare – Dragana Čovića i Milorada Dodika. „Proteklu 2022 u BiH obilježila je javna podrška Zapada Miloradu Dodiku (SNSD) i Draganu Čoviću (HDZ), proruskim političarima, da nakon općih izbora formiraju vladu, zadrže stečene pozicije i tako nastave razbijati BiH. Zapad je preko visokog predstavnika Christiana Schmidta nametnuo izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona i dodatno pogodovao tim proruskim igračima“, za DW kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) sa sjedištem u Ljubljani.

Bećirović dodaje da sporna odluka Christiana Schmidta nije utjecala na dodjelu kandidatskog statusa BiH. „Dodjela kandidatskog statusa nema nikakve veze s odlukom visokog predstavnika Schmidta, jer je odluka Europskog vijeća zasnovana na promjeni geopolitike zbog ruske invazije na Ukrajinu. BiH nije ispunila skoro ništa od postavljenih prioriteta od strane EU. Na žalost, Schmidtova odluka je samo dodatno komplicirala odnose i potakla dalju dezintegraciju BiH“, kaže Bećirović. 

I Slavo Kukić smatra da odluku o promjeni Ustava FBiH i Izbornog zakona ne treba pripisivati tek Christianu Schmidtu: „Visoki predstavnik je samo operativac najznačajnijih centara svjetske političke moći, Washingtona i Bruxellesa prije svega. Drugim riječima, Schmidt je svojom odlukom samo ostvario njihovu volju“ kaže Kukić.

Neuvjerljivi optimizam „Osmorke“

Prema Kukiću, najznačajnija novina nove vlasti mogla bi biti „eliminacija SDA“ iz rukovođenja zemljom u iduće 4 godine. On vjeruje da bi dio članstva mogao napustiti SDA, a ne isključuje mogućnost unutarstranačkih previranja i „udara" na čelništvo stranke. „Što se tiče Dodika i Čovića, nerealno je očekivati da odustanu od politike koju su gradili sve ove godine i desetljeća“, kaže Kukić. 

Zato nije uvjeren da će strankama „Osmorke“ biti lako u predstojećem četverogodišnjem mandatu, iako optimizam lidera NiP-a Elmedina Konakovića ocjenjuje kao „pozitivan“. „Uostalom, na to upućuju i najnovije Dodikove izjave, kako o budućnosti BiH, tako i o uvjetima pod kojima je spreman surađivati sa strankama Osmorke“, kaže za DW.

A Milorad Dodik je, upravo na isteku 2022. godine, ponovio da „sa strankama u Sarajevu neće biti dogovora i pregovora oko državne imovine“. Narodna skupština RS-a potom je usvojila izmijenjeni Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcioniranje javne vlasti. Prethodne verzije ovog Zakona osporili su OHR i Ustavni sud BiH. 

Inače, pitanje državne imovine jedan je od uvjeta za zatvaranje OHR-a u BiH, na čemu su i tijekom 2022. godine insistirali zvaničnici RS-a. Čelnici tog entiteta zapravo tvrde da je Christian Schmidt samo „turist“ u BiH, jer ga Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije potvrdilo kao visokog predstavnika.

Račun bez SDA

Vlada u FBiH nakon općih izbora još nije formirana. Izbor predsjednika i potpredsjednika ovog entiteta ovisi od volje delegata u klubovima naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje većinu u bošnjačkom klubu ima SDA pa bi najave o formiranju vlade „bez SDA“ u ovom entitetu mogle biti preuranjene. 

„Formiranje vlade uz pomoć međunarodnog faktora, čemu je konkretan doprinos dao i Schmidt svojim odlukama, ima za cilj eliminiranje SDA, koja je pobjednik izbora na nivou Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH. Time se gubi smisao izbora, a prednost daje postizbornom inženjeringu i sabiranju izbornih rezultata više marginalnih političkih subjekata“, kaže Bećirović. 

Zato on u 2023. godini očekuje previranja u političkom djelovanju pa i proteste građana jer su, kako tvrdi, stranke „Osmorke“ sudjelovale u „željoteci“ Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Zapravo se već u siječnju 2022. ukazivala burna politička godina već i zbog tada proglašenih sankcija SAD Miloradu Dodiku zbog „korupcije i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH“, a sankcijama se potom pridružila i Velika Britanija. Washington je u listopadu uveo sankcije i federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA) i poduzetniku iz Laktaša, Slobodanu Stankoviću. 

Spomenuti neuspješni razgovori o izbornoj reformi vođeni su uz posredovanje Matthewa Palmera, američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH i Angeline Eichhorst, predstavnice Europske službe za vanjske poslove.

Njemački vojnici EUFOR-a ponovo u BiH

Većina službenika u BiH, među kojima i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF) osudili su agresiju Ruske Federacije na međunarodno priznatu članicu UN-a, Ukrajinu. Nije bilo osude čelnika iz RS-a za koje je ruska agresija zapravo „specijalna operacija denacifikacije“ kako uporno tvrdi i Putin. 

Bivši visoki predstavnici za BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko apelirali su početkom ožujka na čelnike EU i NATO-a da zaštite Zapadni Balkan i osobito BiH, od ukrajinskog scenarija „jer još žive planovi o uspostavi Velike Srbije“. 

U lipnju 2022. je vlada Njemačke odobrila ponovno sudjelovanje vojnika Bundeswehra u misiji Europske unije EUFOR-a „Althea“ u BiH, a kao razlog su navedene "unutrašnjopolitičke napetosti" u ovoj zemlji. Početkom studenog Vijeće sigurnosti UN-a produžilo je mandat EUFOR-a.